Ministar financija RH Zdravo Marić najavio je poreznu reformu čiji se početak očekuje početkom 2017. godine, a koja je već sad naišla na brojne kritike. Osobito se to odnosni na onaj dio porezne reforme o smanjenju poreza na dohodak za koju nije sigurno kakav će učinak imati na lokalnu samoupravu i samoupravu kojoj je upravo taj porez glavni izvor prihoda.
- Ovo je strahovit udar na naše izvorne prihode. Ako se neoporezivi dio dohotka podigne na 3750 kuna, to za nas znači gubitak od 4 milijarde kuna. To će najviše pogoditi županije jer mi nemamo nikakav manevarski prostor i nemamo način kako ga nadomjestiti. Gradovi mogu povećati prirez, imaju javne površine iz kojih mogu izvući prihode i druge mjere, a županije nemaju ništa od toga - kaže za Jutarnji list predsjednik Hrvatske udruge županija, župan šibensko - kninski Goran Pauk i kao dodatni problem ističe to što se iz tako smanjenih prihoda moraju još isplaćivati plaće zaposlenicima, dodatno se smanjio postotak iz ukupne mase prihoda koji može ići na plaće. Ističe da se moraju naći drugi izvori prihoda, ali napominje da se rad mogao rasteretiti i na druge načine, smanjenjem drugih davanja, a ne porezom na dohodak od kojega žive lokalna tijela vlasti.
Pored toga, porezna reforma najavljena za početak nove godine trebala bi krenuti rastom plaća no i tu se pojavljuje problem. Naime, prema zamišljenom najniže plaće ostale bi iste, iznos prosječne plaće rastao bi između 100 i 300 kuna, a plaće koje prelaze srednji iznos rasle bi i za tisuću i više kuna. Sve to zbog izmjene poreza na dohodak prema kojemu bi se neoporezivi dio dohotka povisio na 3.750,00 kuna, a najveća stopa sa 40 posto bi se spustila na 36.
O poreznoj reformi na štetu jedinica lokalne samouprave danas će se javno očitovati i Ivan Klarin, predsjednik ŽO SDP-a i saborski zastupnik iz redova socijaldemokrata.
Ako će najniže plaće ostati iste, odnosno neće rasti za razliku od plaća koje već sad imaju menadžeri u Hrvatsko, odnosno ako na tlu Lijepe Naše vrijedi da siromašni ostaju siromašni, a bogati se bogate, ne iznenađuje podatak da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2015. godinu iznosila 20 posto prema rezultatima Ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku.
