Nova porezna reforma osiromašit će gradove i općine, njome će profitirati građani s najvećim plaćama dok će djeca, mladi, umirovljenici, nezaposleni i socijalno ugroženi osjetiti pad životnog standarda jer će gradovi i općine imati osjetno manje novca za osnovno školstvo, vrtiće, socijalne kategorije i infrastrukturu, zaključili su čelni ljudi hrvatskih gradova na današnjoj zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Skupštine Udruge gradova koja je održana u Zagrebu. Raspravljali su o položaju i perspektivi lokalne samouprave te regionalnom razvoju Republike Hrvatske u sklopu predložene porezne reforme.
U ime Grada Šibenika sjednici je prisustvovao zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta, a na sjednici su usvojeni zaključci i zajednička stajališta koja će biti upućena prema središnjim tijelima državne vlasti, Vladi i Saboru Republike Hrvatske te prema medijima.
Ukupni pad prihoda lokalne samouprave zbog izmjena poreza na dohodak iznosi približno 1.8 milijardi kuna, rečeno je na toj izvanrednoj sjednici.
„Gradovi i mi kao gradonačelnici smo ti koji se definitivno zalažemo za porezno rasterećenje privrede, zalažemo se za veće plaće naših radnika, ali jasno ukazujemo na činjenicu da će ovaj program i mjere koje su predviđene za 2015. najvećim dijelom utjecati na proračune gradova, općina i županija“, rekao je gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk.
„Poreznom reformom će najviše profitirati oni s najvećim plaćama Ovakve porezne preinake se ne smiju raditi preko noći jer gradovi imaju svoje dugoročne strategije razvoja temeljene na proračunskim sredstvima, a koje ovakvim izmjenama dolaze u pitanje.“, rekao je zamjenik gradonačelnika mr.sc. Danijel Mileta.
„Ovim mjerama dolazi do daljnje fiskalne centralizacije, a ne decentralizacije. Ostajemo najviše centralizirana država u EU“, istaknuo je Turk, dodavši kako od državnih vlasti očekuje promjenu te jednoglasno u ime gradova izrazio nezadovoljstvo komunikacijom Vlade s udrugama gradova, općina i županija kada je u pitanju niz zakona koji su prije svega vezani za rad i život lokalne zajednice. Zato je zatražio sastanak Vlade RH i udruga o temama bitnim za život lokalne uprave u godini koja slijedi.
Kompenzacijske mjere koje je država predložila iznose ukupno 395 milijuna kuna (230 milijuna promet nekretninama, 150 milijuna kuna eksploatacija mineralnih sirovina i najviše 15 milijuna kuna sa zaštićenih područja prirode).
"Udio države u porezu na dohodak prije reforme iznosio je 15,5 posto (fond izravnanja 15,5 posto), a nakon reforme iznosi 17,5 posto (fond izravnanja 16 posto, kapitalni projekti 1,5 posto) uvećan za 100 posto prihoda od poreza na dohodak od kamata na štednju", kažu u Udruzi. Tvrde kako podržavaju porezno rasterećenje plaća građana, suglasni su s potrebom ravnomjernijeg razvoja Hrvatske, no izražavaju nezadovoljstvo u komunikaciji s Vladom i traže koordinacijsko tijelo na kojem će se raspravljati buduće reforme.
U odnosu na predloženi paket zakona od državnih vlasti očekuju niz mjera pomoći koje bi uključivale promjenu udjela u porezu na dohodak na teret fonda izravnanja, ukidanje namjene komunalne naknade u 40 posto iznosa naknade, uz preispitivanje odluke o izuzeću državne imovine od plaćanja komunalne naknade, povećanje dozvoljene stope poreza na kuće za odmor te povećanje dozvoljene stope poreza na potrošnju na pet posto te niz drugih mjera.
