"Svatko tko prestane učiti star je bilo da ima dvadeset ili osamdeset godina", kazao je na početku svog današnjeg predavanja o sadašnjosti i budućnosti robota rođeni Šibenčanin, prof.dr.sc. Gojko Nikolić Dado citirajući Henryja Forda. Predavanje je održano u šibenskoj Tehničkoj školi u organizaciji časopisa Šibenik tim, Grada Šibenika i Tehničke škole, a privuklo je veliku pozornost učenika i šibenskih stručnjaka. Cilj organiziranje tog predavanja bio je približiti učenicima, profesorima i zainteresiranoj javnosti činjenicu da se tehnologija razvija rapidnom brzinom i da nas , kako tvrde meritorni analitičari, sili da već danas u obrazovnim institucijama učenike i studente pripremamo za poslove i tehnologije koje jo ne postoje i osposobljavamo ih da uspješno rješavaju probleme koji su nam još nepoznati te da se i Šibenik u to uključi.
Na žalost, i cijela Hrvatska kaska u promjeni robotike pa, primjerice, u Austriji, koja u tom pogledu i nije velika sila, na 100 zaposlenika dolazi jedan robot, a u Hrvatskoj jedna robot dolazi na 2 500 zaposlenika. Razvoj tehnologije je nezaustavljiv i očekuje se da će robotika u 21. stoljeću imati presudan utjecaj na društveni i ekonomski razvoj, veći nego što je računalna tehnologija odigrala u prošlom stoljeću. Kao posljedica doći će i do smanjenja radne populacije, a brojna istraživanja pokazuju da će se do 2050. godine ona smanjiti za najmanje šesnaest posto. Stvarne brojke bit će možda i mnogo veće.
Zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije, senzorike, računarstva, elektronike i drugih srodnih tehnologija, roboti se pretvaraju iz industrijskih strojeva u pametne strojeve, sveprisutne pomagače, postupno šireći primjenu u dosada nezamislive poslove, u medicini, uslužnim djelatnostima, u kući... Roboti već danas prožimaju naše živote u većoj mjeri nego što smo svjesni. Stupanj razvoja znanosti u području robotike jasno upućuje na to da će roboti u bliskoj budućnosti postati svakodnevni partneri, kao što su to već postala računala i mobiteli. Važna je razlika što roboti djeluju na ljudsku zajednicu i okolinu ne samo fizički aktivno, već intelektualno i emotivno.
Neke prognoze znanstvenika koji prate razvoj robotike i primjene robota kazuju da će se do 2025. roboti androidi koristiti u industrijskoj proizvodnji, u kućanstvu, kao medicinske sestre u bolnicama i za druge poslove. Od 2015. do 2025. godine počet će se koristiti mikroroboti i nanoroboti u medicini, koji će biti unutar našeg tijela, a koristit će se i u biologiji i u mineralogiji. Medicina će toliko napredovati da će se početi uzgajati umjetni organi, a započeti će se i s 3D printanjem ljudskih organa. Smjela predviđanja najavljuju da će već nakon 2029. godine umjetna inteligencija nadvladati ljudsku, a da će desetak godina kasnije, oko 2040. godine, roboti postati fizički, čak i mentalno, superiorniji od ljudskih bića. Taj trend, u kojem će roboti raditi na skoro svim radnim mjestima osim kreativnih, pratit će i gubitak radnih mjesta za ljude te će primjerice u razdoblju od 2050. do 2055. godine u SAD-u zbog toga ostati bez postojećeg radnog mjesta i do 50 posto radno sposobnog stanovništva. Taj broj djelatnika trebale bi apsorbirati potpuno nove vrste poslova koje će nastati, a kojih danas još nema, i za koje će trebati neka sasvim nova buduća znanja.
U doglednoj budućnosti neće imati šansu oni s reproduktivnim zanimanjima već kreativci pa nema govora o tomu da će roboti zamjeniti ljude na svim poslovima. Zbog toga bi s tim trebalo uskladiti obrazovni sustav!
Polazeći od sadašnjeg stanja tehnike i znanosti profesor Nikolić je predstavio je budućnost robota kroz dva posebno intenzivna pravca razvoja tzv. društvene robote i medicinske robote. Društveni roboti biti će u skoroj budućnosti svugdje oko nas u kući na poslu na javnim mjestima, te po značaju za čovjeka biti će najznačajniji roboti. U njihov razvoj će se najviše ulagati. Drugi tip robota, medicinski roboti, značajni su zbog utjecaja na poboljšanje dijagnostike, kirurških intervencija i liječenja, zbog čega će pacijenti boraviti kraće u bolnicama. U tu skupinu robota spadaju i tzv. servisni roboti za njegu bolesnika, pomoć nemoćnima i hendikepiranima. U razvoj tih robota ulažu se također ogromna financijska sredstva .
Dr. sc. Gojko Nikolić je na današnjem predavanju na popularan način približio robotiku, a mladima je savjetovao da , kada gledaju SF filove imaju na umu da nije točno da ti filmovi iniciraju tehnološke inovacije već da se oni temelje na onomu što su znanstvenici već kreirali.
