Preuhranjeno je oko 10 posto djece na području Šibensko - kninske županije, ali to je još uvijek ispod hrvatskog prosjeka koji iznosi 12 posto. To su pokazala kontinuirana promatranja koje je u proteklih pet godina provodio županijski Zavod za javno zdravstvo. Međutim, uočili su da broj pretile djece iz godine u godinu raste. Tako je prosječni osmaš danas pet centimetara viši i sedam kilograma teži u od svog vršnjaka u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kako doznajemo od Suzi Vatavuk, ravnateljice tog Zavoda.
„Bez obzira što je kod nas situacija malo bolja od prosjeka ne znači da stanje nije alarmantno i debljina ostaje globalni problem. Djeci u našoj županiji prijete iste bolesti povezane sa debljinom kao i djeci iz varaždinske županije“, rekla je Suzi Vatavuk, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije. „Možda je pet godina prekratki period za neke ozbiljnije analize ali porast preuhranjene djece definitivno postoji i to se povećava u višim razredima osnovne škole. S druge strane to je povezano i sa sve manjim brojem djece koja se bave sportom.“, ističe ona.
Djeca u osnovnoškolskoj dobi ne doručkuju, malo jedu voće i povrće i sve manje se bave tjelesnom aktivnosti što je dovelo do sve većeg broja preuhranjene djece kako u cijeloj Hrvatskoj tako i u Šibensko-kninskoj županiji. Od 2008. svjetska zdravstvena organizacija je debljinu proglasila prioritetnim problemom te je od te godine u Hrvatskoj preko služba školske medicine počelo sustavno prikupljanje podataka o tjelesnoj težini i visini djece u prvo, petom i osmom razredu osnovne škole.
Podaci istraživanja ponašanja djece od 11-15 godina u kojem Hrvatska sudjeluje od 2002. pokazuju ponašanja koja utječu na porast udjela preuhranjene djece. Tako čak 15 posto djece te dobi radnim danom uopće ne doručkuje i taj podatak stagnira od 2002.godine, a broj djece koja svakodnevno doručkuju opada. Isto istraživanje pokazuje kako 66 posto djece ne jede voće svaki dan, a 76 posto ne jede povrće svaki dan, dok 35 posto djece svaki dan jede slatko i 26 posto pije slatka pića.
Krivicu za to snose i roditelji što se najbolje vidjelo prije dvije godine kada je u Šibeniku, u osnovnim školama, pokrenut projekt Zdravija marenda. Odaziv roditelja je bio vrlo, vrlo slab.
Republika Hrvatska odlučila je po principima Europske unije od ove godine provoditi Shemu školskog voća kao mjeru koja bi trebala pridonijeti povećanju konzumaciju voća i povrća kod djece u nižim razredima osnovne škole i kroz to: promovirati zdrave prehrambene navike s ciljem povećanja udjela voća i povrća u svakodnevnoj prehrani kako bi se spriječila debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u dječjoj dobi, oblikovati prehrambene navike djece i ograničiti unos hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli, omogućiti školskoj djeci dodatni obrok svježeg voća ili povrća. U Shemu školskog voća bit će uključena djeca od 1. do 4. razreda svih osnovnih škola na području Republike Hrvatske. U okviru Sheme školskog voća, voće i povrće nudit će se kao zaseban obrok neovisno od obroka u okviru školske prehrane, kontinuirano kroz cijelu školsku godinu.
Osim Sheme školskog programa, kontroliraju se i školske kuhinje u kojima u skladu sa novim Pravilnikom o prehrani osnovnoškolske djece kontrolira broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima. U Šibeniku niti jedna osnovna škola nema svoju kuhinju već marendu, a to su uglavnom sendviči, krafne i pizze, isporučuju pekari. Sve manje djece uzima u takvu marendu, a najviše ih za velikog odmora u dućanima kupuje slatkiše i slične nezdrave proizvode i zašećerena pića.
„Kao najveći problem ovog negativnog trenda vidim promjenu cjelokupnog životnog stila koji je postao brži tako da se sve manje vodi briga o tome kakvu hranu unosimo u sebe. Drugi je problem školskog sustava koji ne radi dovoljno po ovom pitanju. Potrebna je društvena osviještenost i odgovornost. Djeci treba osigurati uvjete od dostupnosti igralištima, poticati tjelesnu aktivnost prvenstveno svojim ponašanjem, a ne sjesti u auto kada treba otići do trafike“, zaključila je ravnateljica.
tekst i fotografije: Nina Medić
