Među nezaposlenim u Šibensko - kninskoj županiji u prvih šest mjeseci ove godine čak je 22 posto više bilo osoba s visokom i višom školom i 13 posto više osoba s akademijama, magisterijima i doktoratima, a za 7 posto je bilo manje nezaposlenih bez ili s nedovršenom osnovnom školom. Taj porazni podatak , prošao je nezapaženo, pored niza drugih poraznih i nepovoljnih podataka o stanju u gospodarstvu Šibensko – kninske županije na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća,a dovoljno govori o našoj stvarnosti i strukturi gospodarstva i generirao uvijek isto pitanje – za koga i za što s mladi ljudi u Hrvatskoj školuju?
No i bez toga na sjednici je bilo i previše crnih analiza i prognoza. Nakon što je Petar Škender, predsjednik Županijske gospodarsko komore iznio pokazatelje o stanju gospodarstva u prvom ovogodišnjem polugodištu ocjenu je u nekoliko riječi najbolje dao Josip Dičak , predsjednik „Drnišplasta“:“Pad zaposlenosti, pad broja poduzeća koja pozitivno posluju, mladi bez perspektive, od turizma zarađujemo devize koje onda vraćamo u inozemstvo zbog velikog uvoza“, kazao je.
Jedan od rijetkih, ali samo na formalnoj razini pozitivnih podataka je, da je broj insolventnih poduzeća pao za oko 23 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali ne zbog toga što se gospodarstvo oporavlja nego zbog novih zakonskih odredaba koje su uzrokovale likividaciju poduzeća koja su ionako postojala samo na papiru sa svim svojim obvezama .
Podaci o izvozi Šibensko – kninske županije su također negativni – izvoz je u dvjema jedinim grana koje ga imaju, prerađivačkoj industriji, a to znači TLM i proizvodnji brodova, a to znači Remontno brodogradilište Šibenik podbacio za oko 43 odnosno čak i 94,6 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine no Petar Škender tvrdi da nije riječ o katastrofi i da će se ta slika u trećem i četvrtkom kvartalu ove godine značajno poboljšati.
Članove Gospodarskog vijeća nisu dojmili niti pozitivni turistički rezultati jer su se svi složili s Matom Burićem, vlasnikom MIAB -a da je došlo vrijeme da se analizira što stoji iza statistike o povećanom broju dolazaka i noćenja i kolika je tu stvarna zarada koja ostaje u Hrvatskoj.
On i Dičak potužili su se i na krajnje nepovoljne uvjete poslovanja hrvatskih tvrtki koje, kako su kazali, sustav ne štiti. „ ja sudjelujem na brojnim međunarodnim natječajima i vidim da se uz svakog stranog ponuđača kao lobist pojavi netko iz veleposlanstva države kojoj pripada. A tko se zalaže za nas? Nas ne štiti nitko i svi mi koji se još koliko – toliko držimo ćemo za koju godinu potonuti!“, kazao je Burić.
Dìčak je upozorio i na nelogičnosti u predstečajnim postupcima koji idu na ruku onima koji nisu podmirivali svoje obveze i gomilali su dugove, a tvrtke koje od njih potražuju primorane su otpisivati novac koji su zaradili. Drnišplast će tako samo za plinovod ostati bez dva milijuna kuna svog novca koji je pošteno zaradio. Burić je upozorio i kako je nedopustivo da oni nemaju utjecaja na otpis svojih potražiavnja i da se ot ome odlučuje nečijim glasovanjem.
Bila je to još jedna u nizu sjednica na kojoj su dominirale žalopojke gospodarstvenika i oštra kritika hrvatske gospodarske stvarnosti. Gospodarstvenici očekuju da se za njih i uvođenje drukčijih uvjeta poslovanja založi i Hrvatska gospodarska komora. „To što ima vas koji još uvijek pozitivno poslujete i radite u tim krajnje nepovoljnim uvjetima velika je stvar“, poručio je Škender.
