Završen je ovogodišnji ciklus gradionica suhozida koje vodi dr.sc Jadran Kale, a cilj je oživjeti vještinu gradnje suhozida kao vrijednog dijela povijesne baštine i upozoriti širu javnost na potrebu njihove obnove i zaštite.
Zahvaljujući tim radionicama uočena su i mjesta gdje je suhozide ugrozila gradnja infrastrukture. Tako se "Ninićev čemer" izgradnjom magistrale nenadano našao uza sam njen rub, a tko zna koliko ih je srušeno bez crtice spomena, ističe Jadran Kale. U čemere se krajevima betonske ograde ušlo s oba kraja sjeverne benzinske pumpe na magistrale prema Vodicama.
Najistaknutiji primjer suhozidne gradnje je monumentalni suhozidni kompleks u Rodinim stanima, na Srimi, u nekadašnjem sezonskom naselju ovčara i maslinara iz Prvić-Luke koje je već desetljećima prazno i očekuje preobrazbu u naselje hotela i vila. "Prošle godine smo suhozidarske gradionice zaključili popravkom rasutih istočnih podzida što je dovelo do otkrića druge minijaturne bunje ugrađene u to ziđe, dok smo ove godine krenuli u popravak podzida pred ulazom u veliku bunju ovog kompleksa. Došli su ljudi iz udruga "Povratak u Modrave", "Ekološka udruga Krka", s Krapnja, iz Primoštena i s Drvenika, kao i iz Šibenika. Na kompleksu treba nastaviti raditi, jer se u ovakvom stanju, zaraslom i dijelom zarušenom, ne može pravo sagledati i dokumentirati. Kompleks je predložen za zaštitu i uklapanje u hotelsku zonu, kakva bi time dobila svoje autentično "dalmatinsko selo"", ističe Jadran kale.
Radionice su u travnu održane na poljoprivrednom imanju Agro-Prižba koji su predložili da se takva ciljana okupljana održavaju kod njih. Tridesetak entuzijasta zainteresiranih za suhozide iz Šibenika, Primoštena, Bilica, Pirovca i Vodica gradili su na tom imanju ograde za suhozidne sjenice te nekoliko ograda prilagođenih terenu oko pojedinačnih maslina. Na jednoj od radionica sudjelovala su i djeca is vrtića u Pirovcu koja su na suhozidnoj gomili uz arheološki lokalitet izgradili svoju minijaturnu bunju, a na Agro-Prižbi se u ekipama natjecali u izgradnji suhozida.
Kroz četiri svibanjske subote dvadesetak entuzijasta za suhozide radili su na čemeru do magistrale blizu benzinskih pumpi u Njivicama, na čemeru uz žicu auto-ceste prije odmorišta Krka, na Prižbi i u Rodinim stanima. Sve se, kako ističe dr.sc. Jadran Kale radimo u dogovoru s vlasnicima terena. Kod dva čemera uz prometnice još preostaje fiksiranje posebno napravljenih spomeničkih motika, kao posveta povijesnim težacima koji su ih izgradili i koristili.
"Kratkoročni cilj suhozidarskih gradionica je stjecanje samopouzdanja i ponovno upoznavanje s kamenom, a dugoročni je cilj ustanovljavanje kulturnog krajolika Srima pred Vodicama i Šibenikom, krajobrazne atrakcije kakva bi sutradan turističku ponudu u ovakvom pejsažu mogla učiniti prepoznatljivom poput drugih najčuvenijih agropastoralnih krajolika Sredozemlja. Najambicioznije građevine u suhozidu kod nas se nalaze u dva područja, u sjeverozapadnom dijelu okolice Vodnjana i na Srimi. Najviša bunja na Srimi, Domaćinova bunja u Krčima na Donjoj Srimi, ujedno je i najviša ovakva građevina u Dalmaciji", doznajemo od dr.sc. Jadrana Kale.
Idućeg svibnja će se suhozidarske gradionice nastaviti na Rodinim stanima, a iskustva s ovogodišnjih će se formulirati u prijedloge Ministarstvu kulture za bolje upravljanje ovim vidom baštine.
