Jurica Burazer, kandidat HSP -a za gradonačelnika Grada Šibenika novo je lice na političkoj sceni Šibenika i jedan je od najmlađih, ako ne i najmlađi, kandidat za tu funkciju. Dijete je hrvatskog branitelja. Završio je Ekonomski fakultet u Rijeci, a sada je na poslijediplomskom studiju iz marketing menadžmenta također u Rijeci, ali je riječ o ispostavi ljubljanskog ekonomskog fakulteta. Zaposlen je u središnjici Croatiaosiguranja u Zagrebu kao portfolio menadžer. Ima sedam godina iskustva u financijskom menadžmentu. Bavio se košarkom. Prošao je sve uzraste u školi košarke u Šibeniku, a kao student je igrao u drugoj ligi. Rođen je 22. listopada, istog dana kao i Dražen Petrović koji mu je životni i sportski uzor.
- Na privremenom radu ste u Zagrebu, a u Šibeniku ste samo vikendom. Smatrate li da dovoljno poznajete stanje i život u Šibeniku i da biste mogli voditi Grad?
- Zagreb nije moj prvi izbor, ali s obzirom na to da nisam mogao naći perspektivan posao u Šibeniku odlučio sam se za Zagreb. ja sam se nakon fakulteta bio vratio u Šibenik i tu sam prodavao police osiguranja i radio sam u Volks banci, ali nisam mogao prepustiti priliku koja mi se ukazala u Zagrebu. Moram primijetiti i da neki kandidati koji su mi konkurenti na izborima više vremena provode u Zagrebu nego u Šibeniku.
- Što biste mijenjali u Šibeniku?
- Mi se prvenstveno obraćamo mladima što ne znači da starije ljude želimo eliminirati. Naprotiv. Želimo stvoriti uvjete da mogu u starosti lijepo i mirno živjeti. Moj je cilj prvenstveno otvoriti perspektivu mladim ljudima i zaustaviti ovaj "egzodus", masovni odlazak mladih. U zgradi u Zagrebu u kojoj živim ima 24 stana,a u četiri stana žive ljudi iz Šibenika.
- Kako to što želite namjeravate ostvariti?
- Cilj svakog političara trebao bi biti podizanje standarda života ljudi. Mi smo zacrtali tri smjera razvoja - turizam, razvoj lake industrije i osnivanje sveučilišta u Šibeniku. U svom se poslu susrećem s brojnim investitorima iz Europe. Kad razgovaram s njima vidim da oni imaju interes za ulaganje i u Šibenik. Ali sve to koči birokracija. Sve teče sporo, a oni ne mogu čekati. Oni bi uložili novac da ga oplode, a i mi bismo imali od toga koristi jer bi podigli standard života i otvorili radna mjesta za što nemamo dovoljno domaćeg kapitala. U turizmu treba stvoriti nove sadržaje koji je privući goste različite platežne moći pa i one bogate,a njima danas ne nudimo ništa. Treba izgraditi dodatne smještajne kapacitete, oplemeniti turističku ponudu. Naš cilj treba biti da kroz to povećamo barem za 20 posto popunjenost turističkih kapaciteta što bi povećalo i prihode gradskog proračuna koji su sada katastrofalni.
- Što je s drugim gospodarskim djelatnostima?
-Turizam je perjanica, ali niti jedan grad na svijetu ne može opstati samo od turizma. Naš je cilj i razvoj lake industrije i to na dvije zone - na Podima i u TLM - u. Ta je tvornica hranila 30 posto Šibenčana,a što imamo danas?Osnovni problem je to što je TLM privatiziran na spekulativni način i mi ćemo tražiti poništenje privatizacije iz 2007. godine. Cilj te privatizacije nije bio razvoj i otvaranje novih radnih mjesta nego doći do vrijednog zemljišta i pretvoriti ga u građevinsko što im na sreći za sada nije uspjelo. Privatizaciju treba poništiti i to je jedini način da se spasi TLM -a, a onda tu dovesti automobilsku i sličnu industriju. Interesa za to ima, vjerujte mi. Na taj način bi se otvorilo najmanje tisuću radnih mjesta.
- Spomenuli ste da Vam je treći cilj Sveučilište. To je cilj svih koji pretendiraju obnašati vlast u Šibeniku ili su je obnašali, ali ništa nije učinjeno. Zašto mislite da biste Vi bili uspješniji?
- Sveučilište je nužno osnovati ne samo zbog zadržavanja mladih u Šibeniku nego i zbog obrazovanja stručnjak koji će biti jamac tehnološkog razvoja. Kod mene nema neostvarivih ciljeva. Sveti Ignacije Loyola je kazao
" moli se kao da sve ovisi o Bogu, a radi kao da sve ovisi o tebi" i to je moja maksima. Sveučilište je moguće osnovati za dvije godine. Treba samo oformiti tim stručnjaka i ne dopustiti politici da se u to miješa.
