Šibensko – kninska županija izradila je novu stratešku cestovnu infrastrukturu pod nazivom “Ceste koje život znače”, a njezin najvažniji dio su brza cesta Šibenik – Drniš – Knin te planirane zaobilaznice u Šibeniku, Drnišu i Kninu, kao spoj na tu cestu, ali i zaobilaznica oko Vodica.
Ta je studija koja će tek ići na raspravu predstavljena sinoć u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“, O njoj su govorili Željko Stepan, dipl. ing. građ., s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Željko Koren, dipl. ing. građ., iz Oikona, institucija koje su tu strategiju izradile te šibensko – kninski župan Goran Pauk i ravnatelj Županijskog zavoda za prostornu uređenje Damir Lučev. Na žalost, nije bilo predstavnika Šibenika iakos eta strategija tiče i njega te predstavnika Grada Vodica. Ta je strategije temelj da se za izgradnju važnih cestovnih pravaca dobiju sredstva iz Europskih fondova, kako je naglasio ing. Koren. Strategija je izrađena posebnom metodologijom a prethodile su joj potrebne studije utjecaja na okoliš i sve potrebne analize kako bi se iskristalizirale najbolje varijante tih cestovnih pravaca. Prioritetni pravac na brzoj cesti Šibenik – Drniš – Knin, kako su pokazale analize bit će dionica od Pakova Sela do Knina, nakon toga će se graditi dionica od Pakova Sela do Šibenika, a treća faza bit će spoj s Bosnom i Hercegovinom. u U toku je sihodovanje lokacijske dozvole za prvu dionicu od Pakova Sela do Knina.
Zanimljiva je varijanta zaobilaznice oko Šibenika koja bi trebala ići od Šibenskog mosta, preko Crnice i Jurasa na Dubravu i Donjem polju gdje bi račvala prema Brodarici i Žaboriću a istodobno bi se nastavila prema Podima. Stajala bi oko 38 milijuna kuna, a godišnje uštede, kako su u stručnjaci izračunali bile bi 4,8 milijuna kuna. Glavni cestovni koridor Šibenik – Drniš – Knin koštao bi 80 milijuna eura, a zanimljivo je rješenje prolaska te ceste na Pokrovniku. Kako ne bi bilo problema s budućim aerodromom koji bi treba biti veći nego što je planirano, cesta će prolaziti kroz njega ali na nižoj razini.
Strategija je odredila cestovnu mrežu dugu ukupno 640 kilometara.
