Inicijativu profesora Mladena Lovrića da se u Šibeniku na dostojan način sljedeće godine obilježi 100. godišnjica rođenja Petra Guberina, rođenog Šibenčanina, istaknutog svjetskog znanstvenika i istraživača jezika, govora i sluha prihvatio je šibenski gradonačelnik dr Ante Županović pa će za to biti predviđen i novac u gradskom proračunu za sljedeću godinu. Profesor Mladen Lovrić bio je dugogodišnji suradnik Petra Guberine te je nedavno poslao pismo šibenskom gradonačelniku s prijedlogom za obilježavanje 100. rođendana Petra Guberine.
Kako doznajemo od Živane Podrug, pročelnice Upravnog odjela za društvene djelnosti na rodnoj kući Petra Guberine u Docu bit će postavljena spomen ploča, a razmišlja se i o organiziranju simpozija o njegovom životu i radu. Petar Guberina je jedan od najvećih šibenskih umova - znanstvenik, inovator, intelektualac iako je za života bio vrlo samozatajan i nije se javno isticao. Njegove metode učenja stranih jezika i osposobljavanja gluhih i nagluhih osoba prisutne su u cijelom svijetu. On je utemeljitelj centra SUVAG. Bio je član HAZU - a, višegodišnji diplomat, osnivač Instituta za Afriku, osnivač Instituta za fonetiku i ugledan gost na mnogim sveučilištima u Francuskoj,
Americi i brojnim drugim zemljama. Prijateljevao je i s poznatim velikim afričkim pjesnicima Aimé Césaireom i Leópoldom Senghorom. Aime Cesaira je 1936. godine doveo u Šibenik u kojem je on počeo pisati dijelove svoje velike poeme
Zapis o povratku u rodni kraj. Dr. sc. Petar Guberina, inače, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta dobio je i dva ordena francuske Legije časti. Unatoč svemu u Šibeniku se ni po čemu ne zna da je upravo iz ovog grada poniknuo takav znanstvenik i intelektualaca koji je zadužio cijeli svijet.
Petar Guberina rođen je 1913. g. u Šibeniku, gdje je završio klasičnu gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: francuski i latinski jezik (1935.). Doktorirao je na Sveučilištu Sorbonne u Parizu (1939.). Titulu doktora znanosti postigao je obranom disertacije »Valeur logique et valeur stilistique des propositions complexes«, što predstavlja temelj njegovih kasnijih istraživanja na području govorne komunikacije. Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1951. do 1983. Na Sveučilište u Zagrebu došao je kao profesor francuskog jezika i predstojnik Odsjeka za romanistiku (1951.–1965.). Osnovao je Institut za fonetiku (1954.), a potom i Odsjek za fonetiku (1965.), kojima je rukovodio do umirovljenja (1983.). Autor je verbotonalnog sistema (VTS) – originalne znanstvene teorije na području govorne komunikacije, i elektroakustičkih aparata SUVAG konstruiranih prema verbotonalnim spoznajama (1954.–1955.). Njegova istraživanja »lingvistike govora« dovode do revolucionarnog obrata u nastavi živih jezika (audiovizualna globalnostrukturalna metoda – AVGS), ali i u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metoda – VTM), a profesora Guberinu uvode u red vodećih svjetskih znanstvenika na području humanističkih i biomedicinskih znanosti. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1955., a za redovnog 1963. godine. Godine 1961. utemeljio je Polikliniku (tada Centar) SUVAG. Zagrebački SUVAG, na čijem je čelu bio u cijelom razdoblju djelovanja, kao dugogodišnji direktor te znanstveni i stručni voditelj, postaje središnji svjetski centar za razvoj i primjenu verbotonalnog sistema. Petar Guberina umro je 2005. godine u Zagrebu.
