Datum objave: 20. Studeni 2018

NA DANAŠNJI DAN: Šibenski policajci dobili hrvatska obilježja

Diana Ferić
Diana Ferić

Šibenski policajci na današnji su dan 20. studenoga 1940. godine dobili hrvatska obilježja - značke s hrvatskim grbom i hrvatskom trobojnicom.

Šibenskim policajcima značke s grbom Banovine Hrvatske s hrvatskom krunom, palminim lišćem i hrvatskom trobojnicom uručio je Milan Geroč, glavni zapovjednik redarstva Banovine Hrvatske.
Policajci, redarstvenici dobili su srebrne oznake, a njihovi zapovjednici, policijski časnici zlatne oznake. U sredini oznake piše "U službi".

Dodjelom novih obilježja šibenski su policajci prvi puta u tisućljetnoj povijesti Šibenika, najstarijeg samorodnog hrvatskog grada, dobili hrvatska nacionalna obilježja.
Nova obilježja s hrvatskom krunom i trobojnicom nosili su na žalost vrlo kratko, samo do travnja 1941. godine kada je Šibenik okupirala vojska fašističke Italije kojoj je poglavnik Ante Pavelić prepustio Istru i najveći dio Dalmacije.

Da bi ponovno ponijeli značke s hrvatskim nacionalnim obilježjima šibenski će policajci morati čekati punih 50 godina. Ponovno su ih dobili tek 1991. godine.  

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije. Nastala je 26. kolovoza 1939. godine, a trajala je manje od dvije godine. Nastala je kao rezultat suradnje hrvatskih političkih vođa s vođama Srba  i prisilnog napuštanja koncepta centralizma kojeg su nametnuli srbijanski političari i dvor. Stvorena je na temelju političkog sporazuma između Dragiše Cvetkovića, predsjednika jugoslavenske vlade i predstavnika srbijanskih političkih čimbenika okupljenih oko kneza namjesnika Pavla i Vladka Mačeka, čelnika HSS-a i Seljačko-demokratske koalicije (u kojoj je sudjelovala srpska Samostalna demokratska stranka). 

Njezinom uspostavom bitno su se promijenile političko teritorijalni ustroj i raspodjela vlasti u Kraljevini Jugoslaviji, jer je stvorena zasebna teritorijalna  jedinica koja je imala široke ovlasti  s obilježjima državnosti.

Banovinu Hrvatsku činile su banovine Savska i Primorska te kotari Dubrovnik, Ilok, Šid, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica, a obuhvaćala je najveći dio područja Kraljevine Jugoslavije s većinskim hrvatskim pučanstvom. Tako se po prvi put od srednjeg vijeka, većina hrvatskog naroda našla u jednoj teritorijalnoj jedinici, a Hrvati su doživjeli stvaranje Banovine kao prvi korak prema hrvatskoj nezavisnosti.

 

 

Iz kategorije: Nostalgija