Sidebar Menu

Datum objave: 09. Siječanj 2020

IZLOŽBE / U Muzeju Grada Šibenika otvorena izložba crteža poznatog bosanskohercegovačkog slikara zanimljive biografije

Diana Ferić
Diana Ferić

Izložba crteža ‘Umjetnik-crta-posvećenje’ Gabrijela Jurkića  jednog od najplodnijih bosanskohercegovačkih slikara 20. stoljeća otvorena je sinoć u MUzeju Grada Šibenika. Izloženi su njegovi crteži iz  fundusa Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu.

" Gabrijela Jurkića nije do sada bio toliko poznat po svojim crtežima pa je po tome je ova izložba posebna. Daje nam drugačiji uvid u umjetnička stvaralaštva autora ",  kazala je kustosica šibenskog muzeja Anita Travčić

Okupljenima su se obratile i ravnateljica galerije Gorica Dražena Džeko kao i autorica izložbe Željka Markov.

Izložbu u šibenskom Muzeju možete razgledati do kraja mjeseca, a već je dogovoreno i njezino gostovanje u Kninu. Spomenimo još kako će  Muzej grada Šibenika u sklopu Noći muzeja organizirati cjelodnevni izlet u Livno.

Gabriel Jurkić bio je izgrađe­ni praktični katolik, franjevački trećoredac, sjajni i neumorni interpretator divnog bosanskog pejzaža postao je jedan od najproduktivnijih bosansko-hercegovačkih slikara dvadesetog stoljeća. U životu ga je uvijek zanosio lik sv. Franje Asiškog.  Rodio se 24. ožujka 1886. u Livnu. Brat mu je blizanac Mirko, knji­ževnik. Njihovi su se preci nazivali Kostović. Doselili su u Livno iz Hr­vatskog primorja.  Učio je slikarstvo kod profesora Cikoša i Crnčića u Zagrebu (1906 -1907). Bio je među prvim učenicima novoosnovane Privremene škole za umjetnost i umjetnički obrt u Zagre­bu (1907/08). Nakon uspješno polo­ženog prijamnog ispita na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, odmah je, na temelju svojih radova, primljen u četvrto godište općeg smjera sli­karskog odjela. Akademiju je završio 1909, a potom je do 1911. u specijal­noj školi Kazimira Pochwalskog. Od 1911. do 1956. živi i radi u Sarajevu sa suprugom Štefom, književnicom izrazito katoličke orijentacije. Gabriel se teško uklapao u poslijeratnu stvarnost, stoga nije bio podoban tadašnjim čelnicima u Sarajevu pa su mu oduzeli atelje. Odlučio se pre­seliti u Livno. Općinske vlasti u Liv­nu nisu pokazale interes za njegov i Štefin smještaj. Franjevački samostan na Gorici u Livnu otvorio im je svo­ja vrata, ustupio im prostor za atelje, sobu za stanovanje i pružio im svu po­trebnu opskrbu. Tako su se od 1956. do smrti Štefe 1971. i Gabriela 1974. udomili u samostanu. Štefa je presta­la s pisanjem 1947, a i Gabriel se tada povlači iz slikarske javnosti, mno­go radi, ali ne priređuje samostalne izložbe. I brat mu je Mirko nestao s književne scene nakon Drugog svjet­skog rata. Nisu odgovarali tadašnjoj političkoj eliti koja se borila za ostva­renje ateističkog društva.

Iz kategorije: Kultura

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam