Diana Ferić

Prvostupanjskom i nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Splitu, Slobodan Vujko, zapovjednik policijskih Stanica javne sigurnosti u Kninu i Benkovcu tijekom Domovinskog rata, neparvomoćno je osuđen na deset godina zatvora zbog, kako je navadeno u obrazloženju presude, „počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva“. Sudsko je vijeće osudilo Vujka na temelju zapovjedne odgovornosti odnosno za djelo propuštanja činjenja. Osuđen je, kaže se u obrazloženju, „zato što je unatoč saznanjima o postupanjima svojih podređenih, propustio spriječiti počinjenje zločina te kasnije nije poduzeo nikakve zakonske mjere kako bi se ti počinitelji istražili, identificirali i procesuirali“. Riječ je o, navodi se u presudi, „teškoj i sustavnoj povredi međunarodnog prava počinjenoj u razdoblju od kolovoza 1991., do kolovoza 1995. godine na širem području šibenskog zaleđa, što uključuje mjere i akcije na teritoriju Drniša, Šibenika, Skradina, Vodica, Promine i okolnih naselja“. -Vujka se tereti, kaže Nikola Vukošić, ratni načelnik Policijske uprave Šibenik, - da je „po zapovjednoj dužnosti i djelu propuštanja činjenja odgovoran za smrt 118 civila, teške tjelesne ozljede stotina osoba, pet izvršenih i sedam pokušaja silovanja civilnih osoba, prisilno raseljavanje 14.000 građana nesrpske nacionalnosti te uništavanje ili teško oštećivanje oko 3.500 stambenih i gospodarskih objekata, među kojima i 20 katoličkih crkava“. Za sve to sud je Slobodana Vujka, osudio na 10 godina zatvora, ali pitanje je, je li za sve te zločine osuđena pogrešna osoba? Jesu li u slučaju Slobodana Vujka utvrđene sve činjenice koje mu idu na štetu ili u prilog? -Zašto smatrate da je Slobodan Vujko pogrešna osoba osuđena za sve te zločine? -Slobodan Vujko, profesionalni je visokoobrazovani policajac. Školovao se u Zagrebu. Radio je u Sekretarijatu unutrašnjih poslova Split na svim policijskim poslovima od pozornika do inspektora. Na tim poslovima radio je profesionalno i odgovorno. Štitio je ljudske živote i imovinu bez obzira gdje su bili ugroženi i o kome je riječ, kako za vrijeme službe u Splitu, tako i, koliko su mu to mogućnosto dopuštale, tzv. SAO Krajini. -Vujka se tereti da je pobjegao, dezertirao iz hrvatske policije 17. kolovoza 1991. godine i pridružio se pobunjenim Srbima i odmetnutim policajcima u Kninu? - Slobodan Vujko nije pobjegao 17. kolovoza 1991. godine iz službe u hrvatskoj policiji u Knin niti se pridružio pobunjenicima, kao što su to činile druge njegove kolege srpske nacionalnosti. On u Knin nije otišao svojevojljno nego na traženje SUP-a Šibenik. Vujka je 5. srpnja 1990. godine načelnikom Stanice javne sigurnosti u Kninu, imenovao ministar MUP-a Republike Hrvatske Josip Boljkovac. Dakle nama ni govora o bijegu Slobodana Vujka u Knin 1991. godine. Kako je došlo do toga da Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske na tu dužnost postavi upravo Slobodana Vujka? Nakon pobune kninskih policajaca srpske nacionalnosti protiv legitimne vlasti Republike Hrvatske i odmetanja kninskih policajaca 1990., MUP RH je ostao bez osobe koja bi mogla obnašati dužnost načelnika postaje Stanice javne sigurnosti u Kninu. Policijska uprava Šibenik kojoj je pripadala SJS Knin, tražila je pouzdanu osobu za tu dužnost. Odlučili smo da je najbolje rješenje Slobodan Vujko, iskusni, profesionalni i provjereni policajac. Naš izbor podržao je i potvrdio i ministar Boljkovac. Dakle Vujko je izabran i na dužnost čelnog čovjeka SJS Knin i postavljen odlukom vlasti Republike Hrvatske. Za načelnika Stanice javne sigurnosti Knin postavljen je 15. srpnja 1990. godine u nazočnosti tadašnjeg sekretara SUP-a Šibenik Ante Bujasa, načelnika Boška Romanića i mene Nikole Vukošića, tada zamjenika načelnika. Kada je pobunjenička vlast SAO Krajine na čelu s Milanom Martićem htjela za načelnika SJS Knin umjesto Vujka imenovati njima lojalnog Živka Ognjenovića, mi to nismo dozvolili. -Je li to nova okolnost ili je već poznata, odnosno je li Sud bio upoznat s tom činjenicom? -Kada je počeo postupak protiv Vujka i još sedmorice osumnjičenih za ratne zločine imao sam potrebu javiti se Državnom odvjetništvu i ponuditi informacije i saznanja koja imam o Slobodanu Vujku, ali sam odbijen. Ipak, dobio sam poziv za svjedočenje na sudu. Prije nego što sam počeo svjedočiti pitao sam tko me je predložio za svjedoka? Iznenadio sam se kada su mi rekli da to nije branitelj Slobodana Vujka koji mu je dodijeljen po službenoj dužnosti. Mom svjedočenju na sudu usprotivila se optužba koja je ustrajala na tvrdnji da je Vujko pobjegao iz službe u Splitu 17. kolovoza 1991. godine usprkos tome što postoji službeni dokument MUP-a Republike Hrvatske o njegovom imenovanju na službu u Kninu iz srpnja 1990. godine. -Dakle činjenica je da Vujko nije pobjegao u Knin 1991. godine nego je odlukom vlasti Republike Hrvatske imenovan na dužnost zapovjednika SJS Knin 1990. godine? -Da. Slobodan Vujko, postavljen od hrvatske vlasti za zapovjednika policije u Kninu. Zbog toga od prvog dana službe nije bio dobro prihvaćen i nije imao povjerenje velikog broja policajaca SJS Knin. Njegov život i rad u Kninu bili su vrlo teški. Štoviše, bio je i u životnoj opasnosti. Znajući to SUP Šibenik mu je ponudio da iz Knina prijeđe na službu u Policijsku upravu Šibenik. On to nije prihvatio bojeći se da bi tim postupkom ugrozio živote svojih roditelja i obitelji svoga brata. Krajem prosinca nije više mogao izdržati. Sa sekretarom SUP-a Šibenik Antom Bujasom išao je u Zagreb podnijeti ostavku i povući se s dužnosti načelnika SJS Knin, ali ministar Boljkovac njegovu ostavku nije prihvatio. Za vrijeme dok je obavljao funkciju načelnika SJS Knin redovno je dolazio na sastanke kolegija u Šibenik i u MUP u Zagrebu. Redovno je komunicirao sa svim organizacijskim jedinicama MUP Hrvatske. Po uputstvima iz Šibenika i Zagreba nije uklanjao barikade na cestama, ali je po zapovijedima na barikadama razrješavao incidentne situacije. Do zadnjeg radnog dana 5. Siječnja 1991. u Kninu primao je plaću od MUP Hrvatske koji je podmirivao i sve troškove kninske SJS. Nakon formiranja SUP-a Knin Milan Martić je za načelnika SJS Knin postavio Milenka Zelenbabu, a Vujka premjestio na funkciju pomoćnika načelnika za krim obradu. Tu se nije dugo zadržao. Osumnjičen da je opredijeljen za Hrvate i da ne provodi politiku SAO Krajine i smijenjen. Nije mogao izdržati pritiske pa se sklonio Veliku Glavu, gdje je neko vrijeme živio u podrumu stare rodne kuće i preživljavao prodavajući s bratom vino. -Ipak, bio je vraćen u službu? -Kada se situacija oko njega smirila bio je vraćen u službu i postavljen na dužnost zapovjednika SJS Benkovac. Tamo je bio od 10. travnja 1992. do 1. svibnja 1994. godine. U SJS Knin vratio se 1. svibnja 1994. godine i ostao do 1. svibnja 1995. godine. -Vujka se tereti da je unatoč saznanjima o postupanjima svojih podređenih, propustio spriječiti počinjenje zločina te da nije poduzeo nikakve zakonske mjere kako bi se ti počinitelji istražili, identificirali i procesuirali? Postoje li dokazi koji pobijaju te optužbe? -Postoje i dokumenti i svjedoci. On je u danim okolnostima radio najbolje što je mogao. Poduzimao je brojne policijske mjere protiv kriminalaca i zločinaca kojih je SAO Krajina bila puna. U Benkovcu je postupao protiv kriminalaca, pripadnika paravojnih postrojbi pobunjenih Srba i opasne grupe kriminalaca koja je zlostavljala i pljačkala Hrvate. U toj grupi bio je i ubojica predsjednika Skupštine općine Benkovac. Nastojao je svim sredstvima zaustaviti i procesuirati te zločince. Znajući da ih Vujko progoni, oni su ga pokušali ubiti. U zadnji je tren umakao ubojicama skočivši s prvog kata hotela „Aseria“ u kojem je boravio. U Benkovcu je pod njegovim zapovjedništvom policija radila dobro i vrlo kvalitetno obavljala policijski posao o čemu svjedoče i dostupni dokumenti, prijave i zapisnici o postupcima, privođenjima i uhićenjima osoba koje su činile kaznena djela i zločine, pljačku, palež i silovanja. Protiv njegovog dolaska u Benkovac bili su srpski ekstremisti kojima je dotadašnji načelnik Boško Dražić dozvoljavao pljačke, zlostavljanje i progon Hrvatska. Vujko je nazvan ustaškim špijunom. Slično je bilo i u Kninu gdje je velikom broj kriminalaca i zločinaca koje je uhitio, vlast pobunjenih Srba u Kninu sudila i osuđivala ih na zatvorske kazne. Ti kriminalci i zločinci bili su u zatvoru u Glinu iz kojeg su pušteni u kolovozu 1995. godine kada je počela VRO Oluja. Možete li navesti još neke konkretne primjere? U rujnu 1990. Vujko je u Kninu zaštitio i spasio je od linča novinarsku ekipu HTV-a i novinara Zvonka Varošanca. U studenom je zaštitio i zbrinuo trojicu drniških policajaca na koje su pobunjeni Srbi u Vrbniku pucali i ranili ih. Vujkovi policajci su ih dovela u kninske bolnicu gdje im je pružena pomoć. Dvojici su nakon liječničke pomoći omogućili povratak u Šibenik, a teško ranjenog Vinka Mikulandru se po Vujkovoj zapovijedi danonoćno čuvalo i štitilo u kninskoj bolnici. Vujko je 1994. godine proveo uspješnu akciju protiv kriminalaca i zločinaca na zaposjednutom području skradinskog zaleđa te je razoružao i uhitio bandu Ratka Erakovića koja je pljačkala i zlostavljala Hrvate. Ima toga puno, a dokumentacija je dostupna. Recimo otkrio je i uhitio petoricu kriminalaca koji su u Drnišu htjeli ukrasti skulpturi Ivana Meštrovića „Vrelo života“. Evo još nekoliko slučajeva slučajeva ubojstava građana hrvatske nacionalnosti koje je riješio Slobodan Vujko. Dana 25 travnja 1992. u Perušiću Benkovačkom ubijena je Peka Zrilić. Ubojice su otkrivene, uhićene i predane sudu u Kninu. Dana 11. lipnja 1992. u selu Rodaljice ubijene su četiri osobe, a još jedna je teško ranjena. Dvojica uobojica su otkrivena, uhićena i predana sudu. Dana 8. prosinca 1992. u Perušiću Benkovačkom dogodio se pokušaj ubojstva Hrvata Ante Grgasa. I taj je slučaj riješen. Ubojica u pokušaju je uhićen i predan sudu. Za vrijeme primirja na bojišnici od lipnja 1992. do kraja siječnja 1993. Vujko je zaštitio i omogućio siguran prelazak linije razgraničenja trinaestoro građana hrvatske nacionalnosti. U Drnišu je 1994. vršio kriminalstičku obradu nad Sinišom Vukdelijom iz Biočića zbog niza krađa na štetu građana hrvatske nacionalnosti. Prijavio je zbog kaznenih dijela otimanja vozila u vlasništvu Hrvata, Milana Čakića iz Kričaka. Tijekom 1994. i 1995. godine rješavao je slučajeve pljačke Hrvata i u suradnji sa zapovjednikom PP Drniš Nikicom Vugdelijom, koji je prijavljivao i neke svoje rođake. Ukradene predmete, kućanske aparate, poljoprivredne strojeve, ogrjev, vraćan je opljačkanim Hrvatima. Stvari pronađene u postupcima protiv kriminalaca uredno su evidetirane i, ako ih nije bilo moguće odmah vratiti, pohranjivane u čuvano skladište. Takvo je policijsko skladište s ukradenim i od lopova, pljačkaša i kriminalaca oduzetim stvarima, nakon Oluje pronađeno u Drnišu u kući Budiše. Sve je bilo uredno evidentorano i sačuvano. Što je biolo s tim stvarima mora znati hrvatska vlast. Prema dostupnim dokumentima Vujko je imao više od 200 takvih postupaka. Čudi me da branitelj Slobodana Vujka nije predložio ni jednog svjedoka koji to može potvrditi nit je podastran bilo koji dokument iz kojeg je sve to vidljivo. Saznao sam da je na sudu imao dobru završnu riječ, ali ne znam hoće li biti uvažena. -Zašto ste odlučili reagirati na izricanje osuđujuće presude Slobodanu Vujku? -Zabrinjavajuće je da se kazneno progoni jednog Slobodana Vujka za kojeg postoje dokazi i svjedoci da nije počinio djela za koja ga se tereti, a ne sudi se onima kojima se treba i mora suditi. Recimo eklatantan je primjer policajca Sime Gajice, bivšeg djelatnika PU Šibenik, koji je iz Šibenika otišao s postrojbama JNA. Cijeli je Domovinski rat proveo u Kninu među pobunjenim policajcima ratujući protiv Hrvatske. Poslije rata se vratio u Šibenik i dobio zamjenski stan umjesto onog koji mu je sudskom presudom oduzet kao policijskom dezerteru. Štoviše tražio je da mu se prizna status hrvatskog branitelja za razdoblje do odlaska s jugovojskom iz Šibenika. Odbio sam mu potpisati ratni put za priznavanje statusa branitelja. Došao sam dokumentiranih saznanja da su Gaica kao zapovjednik Policijske postaje u Vrlici i njegov zamjenik Nenad Barišić, tijekom rata opljačkali Hrvate. Jednog starca i dvije starice uputili su da idu u Hrvatsku kroz minska polja u kojima su izginuli. Gajica je zlostavljao hrvatske civile, mučio ih da priznaju da surađuju s ustašama i izvodio na lažna strijeljanja. Je li i za ovakve zločine odgovoran Slobodan Vujko, ako za njih nije saznao pa ni mogao saznati? Nakon VRO Oluja djelatnici PU splitsko-dalmatinske obrađivali su izvjesnog Slobodana Despinića i od njega su dobili saznanja o gnjusnim zločinima Sime Gaice. Kako to da za Gaicom nitko nije raspisao tjeralicu? Zašto se nije sudilo Gaici i drugim zločincima, a sudi se i osuđuje se Slobodana Vujka za kojeg je pouzdano da nije odgovoran za zločine koji su počinjeni, a među kojima su i zločini Gaice i inih Gaica dokazanih zločinaca?

Besplatno grljenje za Šibenčane na Poljani

Šibenska djeca rođena za karting

Tri tisuće besplatnih pljeskavica za siromašne

Sanader je ipak mogao biti zaustavljen!?

Radovi:Kod bolnice promet jednim trakom

Stranačka pripadnost važna kod zapošljavanja

Prestižno priznanje Marini Frapa iz Rogoznice

Policija: Akcija za blagdane bez pirotehnike

MURTER: Predstavljanje edukative slikovnice

Primošten kažnjen zbog neustavne odredbe Sabora

Časopis - Volim Šibenik

Video

ZEMLJA DIDE MOG:Pola stoljeća seoskog turizma ili kako je don Stipe Perkov oteo zaboravu baštinu Jurlinovih dvora

Sponzorirani članci

Šibenik spreman za dolazak električnih autobusa: izgrađeno 12 punionica na kolodvoru

OD NAJVIŠEG DO NAJPOZNATIJEG: Pet lokacija koje otkrivaju različitost slapova rijeke Krke

ZAVRŠNICA TROKUT AKADEMIJE: Sutra susret ideja, iskustava i ljudi koji žele aktivno sudjelovati u stvaranju poduzetničke budućnosti lokalne zajednice

Trokut Šibenik i Njemačko-hrvatski forum organiziraju live stream prezentaciju ‘Kako poslovati u Njemačkoj!’

Gornji tok Krke iz prve ruke - Otkrijte hostel Titius u edukativnom kampusu NP Krka u Puljanima

Najčitanije

URED GRADONAČELNIKA / Privremena regulacija prometa na dan koncerta Marka Perkovića Thompsona. Građanima se preporučuje se da unaprijed planiraju svoja putovanja.

ZEMLJA DIDE MOG:Pola stoljeća seoskog turizma ili kako je don Stipe Perkov oteo zaboravu baštinu Jurlinovih dvora

Zbog velikog broja djece i snažnog demografskog prirasta grade se nove škole u Bilicama, Dubravi, Boraji i Gorišu, a na otoku Krapnju su uređene dvije škole.

Šibenik spreman za dolazak električnih autobusa: izgrađeno 12 punionica na kolodvoru

SPOMENAR / Žestoka osuda Šibenčanki: -Moda služi njihovoj taštini i oholosti, da se dopadnu muškima i drugim niskim strastima i zlobnim nakanama. To je đavolska rabota nedostojna Šibenika.

Kolumne

Sridom u sridu

Grintanja šibenske neviste