Bez stalnog razvoja i ulaganja u nove proizvode danas se u poduzetništvu ne može opstati što su od početka shvatili i vlasnici Obiteljskog gospodarstva Šmit iz Prvić Šepurine koji stalno na tržište izbacuju nove proizvode, a ove su godine za čak njih tri dobili prestižnu oznaku „Hrvatski otočni proizvod“ i to za Zlatni balzam smilja, Ulje cvića sv. Ante i Ulje cvića naranče, a najavljuju i otvaranje posjetiteljskog centra u svojim „Puntarskim dvorima“ u Prvić Šepurini i svojevrsnu tematsku stazu ljekovitog bilja.
„Stalne inovacije i proširenje asortimana preduvjet su opstanka. Uskoro ćemo plasirati neke nove proizvode i proizvodne linije - serum za lice, anticelulitno ulje, liniju za njegu masne, mješovite i problematične kože i to tonik, ulje, balzam te liniju posvećenu svestranom intelektualcu Dragutinu Antunu Parčiću (1832.-1902.) koji je 1855. i 1859. boravio na otoku Prviću. Naime, u okviru našeg projekta između ostalog nastojimo promovirati i otočnu fitonimiju te lik i djelo Fausta Vrančića i Dragutina Antuna Parčića kao najznačajnijih intelektualaca vezanih uz otok Prvić. Parčić je imao široki krug zanimanja za mnoge discipline i bio je u neku ruku onodobni homo universalis. Između ostalog, bavio se bilinstvom (botanikom) i dao je veliki doprinos očuvanju hrvatske fitonimije (tu prvenstveno ističemo njegov Rječnik hrvatsko-talijanski iz 1901. koji sadrži 1670 fitonima). Upravo iz njegovog korpusa je fitonim žutocvjetka (neven, Calendula officinalis) koji smo uporabili u nazivu našeg novog pripravka na bazi nevena i kamilice - Parčićev melem žutocvjetke. Još jedan vid proširenja aortimana je da ćemo u suradnji s profesionalnim aromaterapeutima razvijati pripravke za njihove tretmane“, objašnjava Šmit.
Počeli su prije osma godina proizvodnjom tradicijskih likera, rakija i eteričnih ulja, nastavljajući tako dugu tradiciju otoka Prvića s kojeg potiču Romano Vlahov i Nikola Skroza koji su biljne likere proizvodili još krajem 19. stoljeća. Tome su potom dodali likere od masline, rogača, artičoka, smrike ili kadulje i nekoliko originalnih rakija i niz nastavili svojim kozmetičkom linijom, a sve temeljeno na autohtonom ljekovitom bilju.
Şve se to uzgaja i spravlja na njihovom imanju 'Puntarski dvori' u Šepurinama. Čim zađete na njega , preplave vas ljekoviti mirisi Mediterana, domaća, idilična atmosfera s prekrasnim pogledom optimizam obitelji Šmit.
Na tome rade Mario, njegova supruga Ivanka i kći Anđela.
Pripremaju i novi projekt kako bi turiste i izletnike doveli u svoje „Puntarske dvore“, pokazali im kako nastaju njihovi proizvodi i omogućili im da i oni sudjeluju i branju i pripremanju proizvodnje:
„Imamo namjeru urediti i opremiti imanje za posjete izletnika i turista. Radi ostvarenja tog cilja pokušat ćemo aplicirati za novčana sredstva EU fondova. U tom pravcu smo već poduzeli prve korake. Čitavo imanje želimo pretvoriti u mali otočni etnobotanički vrt. Kada govorimo o etnobotanici mislimo na spoj etnologije i botanike, odnosno disciplinu koja nastoji dokumentirati, opisati i objasniti složen odnos između ljudske kulture i biljaka, pri čemu se fokusira na način korištenja biljaka u ljudskom društvu (hrana i lijekovi, kozmetika, u proizvodnji prirodnih boja, tekstilnog i građevinskog materijala, alata, novčanih valuta te u ritualima društvenog načina života). Predstavljanjem medicinske uporabe bilja ulazimo u područje fitoterapije i aromaterapije. Kroz razne forme realizacije projekta upravo na osnovi etnobotaničkog pristupa konzumentima će se pružati informacije o tradicionalnoj uporabi autohtonog dalmatinskog bilja. Ukratko, želimo posjetiteljima pričati priče o našem bilju. Opseg ponude posjetiteljima, uz obilazak etnobotaničkog vrta, uz kušaonicu i suvenirnicu, obuhvaćao bi i kreativne radionice i predavanja vezano uz osnovnu djelatnost. Dio radionica bit će namijenjen djeci školskog uzrasta. Predviđena je izrada etnobotaničke čitanke, etnobotaničke slikovnice te aplikacije za smart uređaje. U suradnji s aromaterapeutima organizirali bi specijalizirane prezentacije“. ističe Mario Šmit i, poznavajući ono što su do sada napravili, tu sigurno neće biti kraj.
Zanimljivo je da je su svijetu poljoprivrede i ljekovitog bilja Mario Šmit ušao nakon 25 godina provedenih u šibenskom TLM-u, u kojem je veći dio radnog vijeka bio direktor financija. Međutim, 2010. godine pretrpio je teški infarkt i to je bila svojevrsna prekretnica u njegovom životu. „Nakon što su mi ugrađene tri premosnice ušao sam u 'Dioklecijanovu fazu sadnje kupusa'“, u šali priča Mario. Polako je počeo proučavati recepture i educirao da bi polako ušao i na kraju se sasvim posvetio svijetu ljekovitog bilja. Za sve je, kako kaže, kriva njegova pokojna baka Anđela. „Ona mi je usadila ljubav prema biljkama. Sjećam se kako je baka kuhala čaj od kadulje i onda mi ga stavila u kozje mlijeko. Znala je i skuhati brudet od kamenja. Ne bilo kakvog, već kamenja s algama. Uvijek mi je govorila: 'Sinko malo je trava koje čovjek ne može jesti'“, prisjeća se Šmit provodeći u djelo sve te bakine mudre savjete.
