Povodom obilježavanja 180. obljetnice štovanja Gospe od Loreta u Primoštenu i 100. obljetnice podizanja zavjetne kapelice Gospi u Vadlju, danas će biti održana sveta misa i molitvena zavjetna procesija, a vjernici će se okupiti na svečanosti otkrivanja i posvećenja Kipa Gospe od Loreta u središtu Vadlja koja je izrađena zahvaljujući najvećim djelom donacijama mještana i prijatelja primoštenskog kraja.
Sveta misa pred zavjetnom kapelicom u Vadlju bit će prvo misno slavlje pred tom kapelicom koju je prije stotinu godina podigao djed Ive Gracina rečenog Mali Ive. Nakon mise slijedi zavjetna procesija do središnjeg trga u Vadlju gdje je pored drevnog mjesnog gumna podignut kip Gospi od Loreta. Kip je izradio primoštenski klesar Filip Bolanča prema Gospinom kipiću kojeg je 1954. godine u Vadalj donijela Jura Gracin, rođena Pažanin, Jura Gracin rođena Pažanin, baka Ive Gracija rečenog Mali Ive. Misno će slavlje predvoditi i kip posvetiti župnik župe Primošten Stanovi don Ivan Babačić. Gospin kip će otkriti Ive Gracin Mali Ive, začetnik ideje o izradi i postavljanju Gospinog kipa u Vadlju, koji je dugo godina sanjao da će i njegovo mjesto odati poštovanje nebeskoj zaštitni Primoštena.
Zanimljivo je da je kip Gospe od Loreta, prva javna skulptura klesara Filipa Bolanče, postavljen na postolje koje je izgrađeno još 2003. godine i bilo namijenjeno kipu težaka koji je, umjesto u Vadlju, postavljen u Primoštenu. U Vadlju na misu, procesiju i svečanost otkrivanja i posvećenja kipa Gospe od Loreta očekuju više od pet tisuća vjernika, turista i uzvanika. Današnje Marijansko slavlje u Vadlju održava se u sklopu 25. primoštenskih užanci, jedne od najstarijih i najzanimljivijih pučkih fešta u Dalmaciji Hrvatskoj koje su prvi puta održane 1987. godine upravo u Vadlju, a 25. su po redu zato što tijekom Domovinskog rata užance nisu održavane.
Gospa od Loreta kao zaštitnica Primoštena i Primoštenaca slavi se od 1835. godine kada je Marko Prgin sanjao sliku Gospe s malim Isusom. Marka se, kako svjedoči Ante Jadrijević, toliko dojmio taj san i nije imao mira dok nije posudio braceru, skupio ljude i zaputio se u Loreto na suprotnoj obalu Jadrana. Tamo je našao i kupio sliku koju je sanjao: Bogorodicu s malim Isusom u naručju s čije desne strane kleči sv. Rok, a s lijeve Nicolo di Barri. U gornjem dijelu slike, iznad Marijine i Isusove glave iz oblaka vire četiri anđela, a još jedan se nazire u donjem dijelu slike. Marko Prgin je sliku položio u u drvenom kašunu i dovezao je u Primošten. Taj kašun (sanduk) i danas se čuva u Primoštenu. Kako je slika bila naslikana tamnim bojama, brojni su Primoštenci davali svoje obiteljsko zlato i srebro kako bi se napravio zlatni i srebrni okvir kojim je sveta slika danas uramljena.
Gospa od Loreta štije se i slavi u Italiji i Europi od 10. prosinca 1294. godine kada je, prema legendi, na krilima anđela iz Palestine u Italiju donijeta Sveta kućica iz Nazareta za koju se vjeruje da je u njoj živjela Marija, Isusova majka i u kojoj je anđeo Gabrijel navijestio, da će začeti Isusa po Duhu Svetome. Kuća se nalazila u Nazaretu, a premještena je nakon što su Muslimani osvojili područje oko Nazareta. Nakon što je proputovala Dalmaciju, tri se godine nalazila na Trsatu u današnjoj Rijeci, a onda je jedne noći prenijeta u Loreto.
Primoštenci su, kao i svi Hrvati, uvijek bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek u teškim vremenima utjecali za pomoć i ohrabrenje. Zvali su je tijekom povijesti "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i "kraljica Hrvata". Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju. U selu Biskupiji kod Knina, pronađen je Pralik Gospe Velikoga Zavjeta iz oko 1050. godine. U Hrvatskoj postoje1162 crkve i kapelice i osam katedrala posvećenih Djevici Mariji.
Najveći broj malih, osobnih zavjetnih kapelica posvećenih Gospi nalazi se na području današnje općine primošten odnosno onom njenom dijelu koji je poznat pod zajedničkim imenom Primošten Burnji.
