Datum objave: 08. Ožujak 2019

Predstavljam staze u NP Krka:Pištavac-uski put niz kanjon kojim tražimo mir

Diana Ferić
Diana Ferić

Spustiti se do vode niz strmu padinu, stazom Pištavan u NP Krka, kroz bujno zelenilo, u društvu ptica i uz zborsku pratnju vodozemaca, neprocjenjiv je doživljaj iskonske prirode Ako ste, prateći uzvodno staze Nacionalnog parka „Krka“, došli dotle, zašli ste već u pomalo nepoznatu Krku. Litice dijela kanjona rijeke koji se proteže od Roškoga slapa do Carigradske drage izbrazdane su, tako da se stjenovite vertikale izmjenjuju s potezima padina pokrivenih vegetacijom. Na sredini kanjonskog dijela Krkina toka, u Carigradskoj dragi, smješten je manastir Krka. Obale Krke tu su strme i visoke. U njihovu procjepu nalazi se močvarna nizina. Tršćaci, ujezereni dijelovi toka, zamočvarene livade i okolne lokve obiluju vodozemcima i pticama a šikare, stijene i kamenjari zmijama i gušterima.

Na sjevernom rubu te nizine sagrađen je pravoslavni manastir Krka ili manastir sv. Arhanđela. Može se vidjeti sa staze, ugodno smještena u posvemašnjoj tišini. Mir u duši se i pronalazi na takvim mjestima, tu gdje ti priroda pokazuje put kojim trebaš ići. Zato ne čudi da su centri duhovnosti gotovo uvijek smješteni u skrovitim i pitomim oazama, zaštićeni od izravna doticaja sa svijetom, što posjetiteljima pruža jedinstven doživljaj jednom kad im se približe.
Uzvodno od toga iznimnog dijela Krkina toka, iznad lijeve obale, na mjestu gdje je rijeku prelazio put koji je iz jugoistočne Dalmacije vodio prema Bukovici i Ravnim kotarima, nalazi se utvrda Nečven, a njoj nasuprot, visoko na klisuri, utvrda Trošenj. Te dvije „blizanke“ stoljećima stražare nad dubokim kanjonom, dovikujući putnicima o slavnoj prošlosti knezova Nelipića i Šubića.

Rijeka Krka dom je, utočište brojnim pticama ili njihovo preletište, pa je kao takva važno ornitološko područje. Stijene i litice na gornjem toku Krke stanište su dvadeset dvije vrste ptica: gavrana, pećinske i hridne lastavice, sove ušare... To je područje važno za opstanak i stabilnost ptica grabljivica: prugastog orla, orla zmijara, sivog, krškog i malog sokola a do 70-ih godina 20. st. na njemu su se od ptica grabljivica gnijezdile crkavica, bjeloglavi sup, suri i prugasti orao, bjelonokta vjetruša i sivi sokol. Tko ne bi poželio zauvijek ostati tu kada ugleda orla kako lebdi u visinama ili sokola kako se sprema obrušiti na plijen? Srećom, još uvijek postoje mjesta na kojima to možete doživjeti.

 

Iz kategorije: Zavičajni putopis