Sidebar Menu

Datum objave: 24. Siječanj 2020

ANITA ŠUPE / Borite se protiv dijabetesa kulenom i salatom, ali bez kruha po LCHF principu ishrane

Diana Ferić
Diana Ferić

Urednik bloga Dianovo posvećenog dijabetičarima vodio je razgovor s jednom od vodećih hrvatskih nutricionistkinja, Anitom Šupe. Posebno je intrigantno čuti što Anita Šupe, autorice knjige Znanjem do zdravlja, što misli o integriranju hrvatske tradicionalne kuhinje sa suvremenim nutricionističkim konceptima. Mogu li, recimo Dalmatinci, Slavonci ili Zagorci samo malo izmijeniti stoljetne recepte s viškom ugljikohidrata te zaustaviti epidemiju pretilosti i dijabetesa? Razgovor prenosimo u cijelosti:

Nedavno smo na velikom skupu dijabetologa čuli podatak kako broj amputacija zbog dijabetesa u Slavoniji u zadnjih deset godina raste. To se događa bez obzira na razvoj medicine i znanosti. Nekako je lako posumnjati da u Slavoniji nešto nije uredu s prehranom. Mislite li da bi Slavoncima mogla pomoći LCHF dijeta? Vole kulen, samo bi ga morali jesti bez kruha. Zvuči kao gorka šala ali možda nije daleko od istine. Što kažete?

Ne samo Slavoncima, svim dijabetičarima bi pomogla (i pomaže) LCHF dijeta. Ljudi s dijabetesom ne mogu normalno metabolizirati ugljikohidrate kao što to mogu zdrave osobe i zbog toga imaju sve simptome bolesti i kasnije komplikacije. Smanjenim unosom ugljikohidrata stabilizira se šećer u krvi, smanjuje se inzulin, poboljšava osjetljivost stanica na inzulin, reguliraju se masnoće u krvi (snižavaju trigliceridi i povećava HDL, a LDL prelazi iz malih gustih opasnih čestica u velike prozračne neopasne), smanjuje se prekomjerna tjelesna težina pa čak i visoki tlak. LCHF je prirodan i jednostavan način regulacije dijabetesa.

Što se tiče Slavonaca i kulena, ovo prilikom želim naglasiti da LCHF ne znači jesti samo masne i mesne proizvode kako to neki često pogrešno interpretiraju. LCHF znači najmanje kalorija iz ugljikohidrata i najviše kalorija iz zdravih prirodnih masnoća, ali to ne znači količinski najviše masti. Zapravo se količinski jede najviše povrća, s naglaskom na zeleno lisnato i kupusasto povrće koje je nutritivno najbogatije ali siromašno ugljikohidratima, pa stoga ima malo kalorija, dok su masnoće koncentrirane i u maloj količini masti ima puno kalorija. Najlakše je to objasniti primjerom tanjura: LCHF tanjur znači hrpu povrća (umjesto tjestenine, riže, krumpira), umjereni komad mesa (ili ribe ili jaja, znači proteinski dio je umjeren, normalna porcija), sve to pripremljeno na zdravim prirodnim masnoćama kao što su domaća svinjska mast, pravi maslac i maslinovo ulje. Ono što vidite na tanjuru – prevladava povrće i zelenje, ali najviše je kalorija iz masti.

Ili kraći odgovor, da kulen bez kruha uz veliku salatu!

U Hrvatskoj još nitko nije naročito promovirao koncept programiranih gladovanja za rješavanje različitih problema, kao što su debljina ili dijabetes. Što mislite o gladovanjima kao konceptu koju bi možda trebalo uvesti u nutricionistiku?

Ja već odavno preko web stranica, društevnih mreža i predavanja promoviram, kako vi to zovete, programirano gladovanje, samo ne koristim taj izraz nego isprekidani post, engl. intermittent fasting. Post nije gladovanje već dobrovoljno suzdržavanje od hrane određeni vremenski period radi postizanja mnogih benefita za zdravlje. Najpopularniji post je 16:8 ili 18:6 gdje smanjujemo vremenski okvir hranjenja te konzumiramo obroke kroz 6-8 sati dnevno, a ostalih 16-18 sati ne jedemo, na način da pomičemo doručak na kasnije ili večeru na ranije. Također preporučam 1-2 dana tjedno 24-satni post “od ručka do ručka” kojeg često provodimo zajedno u mojoj FB grupi. Prvi dan jedete doručak i ručak a preskačete večeru, te idući dan preskačete doručak i jedete ručak i večeru, zgodno jer niste ni jedan dan bili potpuno bez hrane.

Zdravstveni benefiti povremenog provođenja posta su mnogobrojni: post nam čisti/detoksificira organizam, regenerira stanice, aktivira autofagiju (proces recikliranja neispravnih dijelova stanica i potencijalno štetnih nakupina tkiva za izgradnju novih zdravih stanica), smanjuje upalne procese, resetira hormone (poboljšava osjetljivost stanica na inzulin i druge hormone), obnavlja crijevnu floru, usporava starenje, poboljšava funkcije mozga, jača imunitet, topi masne naslage, razvija samosvijest, itd… puno dobrih stvari se događa.

Lakše je postiti ako smo već neko vrijeme na LCHF jer smo tada na masnom pogonu i ne ovisimo o obrocima za energiju. Tijelo uzima sve što mu treba iz vlastitih zaliha, ali naravno treba piti dosta tekućine.

Vidite li kako bi se koncept keto prehrane, koji promovirate, mogao kroatizirati? Kako sastaviti hrvatske tjedne planove obroka s dostupnim namirnicama? Kako bi izgledao jedan idealni keto dan u Krapini, a kako u Šibeniku?

U Hrvatskoj su već tisuće, ako ne i desetine tisuća ljudi na LCHF prehrani prilagođenoj našem podneblju, lokalnom izboru namirnica, našim prehrambenim i kulinarskim navikama. U Dalmaciji možda preferiramo ribu, lignje, blitvu bez krumpira s puno maslinovog ulja, dok će negdje u unutrašnjosti izbor biti nešto drugo, ali najvažnije u ovoj priči je da mi u Hrvatskoj baziramo prehranu na pravim domaćim namirnicama, sami kuhamo hranu i izbjegavamo industrijske prerađevine, za razliku od amerikanaca koji niti znaju kuhati niti to žele raditi pa koju god dijetu da provode, opet im se prehrana svodi na prerađevine i brzu hranu.

Za doručak se obično jedu jaja i panceta, ili peciva od dozvoljenih brašna (orašasti plodovi i sjemenke) uz domaći kefir, popularna je keto kava (kava s dodatkom maslaca, kokosovog ulja i/ili žumanjka) a mnogi uopće ne doručkuju, već provode isprekidani post i jedu dva obroka dnevno.

Za ručak se jede kuvana domaća hrana od mesa (ili ribe) i puno povrća pripremljena na zdravim mastima, a svi načini pripreme su dobrodošli, lešo, pečeno, dinstano, sirovo.. Za večeru se može jesti isto kao za ručak ili što god kome paše, neko jelo s jajima, avokado, palačinke od low carb brašna, slani mufini, razne salate..

Koje strane nutricioniste najviše cijenite i zašto?

Pratim mnoge strane stručnjake za prehranu koji nisu nužno nutricionisti, ima tu liječnika, znanstvenika ali i pametnih novinara koji znaju više o prehrani nego mnogi nutricionisti. Cijenim one stručnjake koji se ne drže zastarjelih “službenih prehrambenih smjernica” temeljenih na komercijalnim interesima, već prate nove prehrambene trendove i stalno se educiraju o novim znanstvenim spoznajama. Stručnjaci koje pratim promoviraju LCHF, keto, Paleo, Primal ili tradicionalni (predindustrijski) način prehrane, upozoravaju na štetnost šećera, loših industrijskih ulja i općenito industrijskih prerađevina, svatko na neki svoj specifičan način: dr. Stephen Phinney, dr.sc. Jeff Volek, dr. Peter Attia, dr. Zoe Harcombe, dr. Aseem Malhotra, dr. Jason Fung, Gary Taubes, Mark Sisson, dr. Andreas Eenfeldt, Nora Gedgaudas, Nina Teicholz, dr. Michael Eades, dr. Uffe Ravnskov, dr. Jay Wortman, dr. David Perlmutter, dr. Terry Wahls, dr. Georgia Ede, Chris Kresser, Sally Fallon, dr. Thomas Cowan, dr. Natasha Campbell-McBride, dr. Eric Westman, dr. Dominic D’Agostino, prof. Tim Noakes, dr. Sara Hallberg, dr. Soffie Hexeberg, dr.sc. Chris Masterjohn, dr. Robert Lustig.

Što mislite o konceptu low fat prehrane s udjelom masnoća od samo 10 posto u ukupnom kalorijskom unosu? Dr Barnard hvali se jako dobrim statistikama u preokretu šećerne bolesti. Osobno sam probao i doista funkcionira, ali nisam mogao izdržati duže od dva mjeseca.

Naravno da niste mogli izdržati. Protokoli koji se baziraju na niskom unosu masti, niskom unosu kalorija, te većem unosu povrća i voća učinkoviti su za detoksikaciju organizma ili resetiranje metabolizma jedno ograničeno vrijeme. Postoje mnogi izvrsni protokoli posta/gladovanja, gdje se ne jede kruta hrana nego se piju povrtno-voćni sokovi i bistre juhe ili čajevi, a koriste se za detoksikaciju kod teških dijagnoza (npr. Gersonova ili Brojsova terapija). Bilo koja vrsta posta je korisna, kako sam već gore navela, bilo da se radi o kraćem postu kao što je intermittent fasting ili dužem višednevnom ili čak višetjednom postu. No to je privremeno, vremenski ograničeno i ne smije se brkati sa načinom prehrane kojeg provodimo dugoročno. Post je koristan samo u kombinaciji s nutritivno bogatom prehranom, inače riskiramo nedostatak nutrijenata i razvoj bolesti. Prehrana koju mislimo provoditi dugoročno treba sadržavati nutritivno bogate namirnice, znači dovoljno visokokvalitetnih proteina, zdravih prirodnih masti, minerala, vitamina, fitonutrijenata tj. građevinskog materijala kojeg ljudsko tijelo treba za pravilno funkcioniranje i izvrsno zdravlje.

Iz kategorije: Volim Šibenik

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam