Sidebar Menu

Datum objave: 25. Studeni 2016

Zaboravljena Šibenčanka operna božica i kraljica bel canta Ester Mazzoleni

Diana Ferić
Diana Ferić

Zahvaljujući mladom, nadarenom glazbeniku Borni Ercegu Šibenik će ovih dana dobiti svoju prvu komičnu operu "Tulija i Plamenko", a prije nekoliko godina, na inicijativu tadašnje ravnateljice HNK Šibenik Nere Gojanović, na šibenskim kazališnim daskama je prije nekoliko godina bila postavljena opera "Okretaj zavrtaja". No, često se zaboravlja da je prva prava europska operna diva bila glasovita Šibenčanka Ester Mazzoleni koja slovi kao jedna od najboljih europskih i svjetskih opernih pjevačica 20. stoljeća. Svojim je glasom i umjetničkom strašću izazvala divljenje u glazbenoj Europi već na svom prvom velikom međunarodnom debiju u Rimu, u veljači 1906. godine. Ljubitelji i poznavatelji opere jednodušni su u ocjeni da je upravo Ester bila nedostižna u ulozi Bellinijeve Norme i Verdijeve Aide, prije pojave Marie Calas. Ta slavna sopranistica punih je dvadeset godina s golemim uspjehom vladala opernom scenom pjevajući repertoar dramskog soprana u operama Bellinija, Donizzetija, Wagnera, Puccinija i Verdija. Nastupala je i pod dirigentskom palicom dirigenta Artura Toscaninija, a glazbeni su je kritičari prozvali kraljicom bel canta.

 

Na vrhuncu slave Ester je pjevala s pučkim pjevačima u Šibenskom kazalištu

Na vrhuncu karijere, u trenucima kada je bila slavljena kao operna božica, Ester Mazzoleni je nastupala i u Šibenskom kazalištu sa šibenskim pjevačima amaterima, stavljajući na repertoar čak i skladbe dirigenta šibenskog amaterskog kazališnog orkestra. Ta fetiva Šibenčanka bila je rođena u jednoj od najuglednijih šibenskih obitelji. Njeni preci doselili su u Šibenik iz Italije u 18. stoljeću, a tijekom jednog i po stoljeća obitelj Mazzoleni dala je Šibeniku čak deset uglednih liječnika, odvjetnika, intelektualaca i glazbenika, među kojima su najpoznatiji bili braća Franjo i Paolo.
Paolo Mazzoleni (Šibenik, 1831. – Lovran, 1923.), publicist i javni djelatnik, bio je jedan od glavnih inicijatora izgradnje kazališne zgrade u Šibeniku te čelnik Društva šibenskog kazališta, koje je 1864. godine prikupljalo novac i organiziralo njegovu gradnju, te kasnije godinama uspješni voditelj, impresario i mecena kazališta, koje je bilo otvoreno 18. siječnja 1870. godine. Nazvano je Teatro sociale da Sibenico zato što su ga gradili Šibenčani bez pomoći države i lokalne vlasti, ali je već 1872. godine dobilo novo ime Teatro Mazzoleni u čast njegovog brata Francesca (Franje) Mazzolenija (Šibenik, 1825. – Rosillipo, 1908.), glasovitog tenora koji je vladao europskom opernom scenom druge polovice 19. stoljeća.
Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku izgrađena je prema nacrtima arhitekta Josipa Slade iz Trogira kao umanjena verzija zgrade Teatra Fenice u Veneciji. Bilo je to najveće i najljepše kazalište toga doba u Hrvatskoj.

 

 

Veliki debi 24. siječnja 1906.

 

Ester Mazzoleni rođena je u Šibeniku 12. ožujka 1883. godine od oca Paola i majke Filomene Rossini. Prve poduke iz pjevanja dobila je od maestra Antonija Ravasija koji je iz Bergama došao u Dalmaciju. Još kao djevojčica nastupala je u šibenskom kazalištu. Početkom 1906. godine otišla je s ocem u Milano da bi studirala slikanje, međutim nakon slučajnog susreta s upraviteljem Teatra Costanzi u Rimu dobila je poziv na audiciju na kojoj je tako briljirala da je već 24. siječnja 1906. godine nastupila u ulozi Leonore u operi Trubaduru. Iste godine nastupila je prema izričitoj želji samog skladatelja Amintorea Gallija u milanskom Teatru Dal Verme u njegovoj operi David.

 

 

Miljenica slavnog Artura Toscaninija

 

Njen uspon na europskoj opernoj sceni bio je munjevit. Imala je tek 25 godina kada je 18. siječnja 1908. godine s velikim uspjehom nastupila u jednoj od najvećih i najprestižnijih opernih kuća, u slavnoj Scali. U ulozi Isabelle u Franchettijevoj operi Cristoforu Colombu, pod ravnanjem najvećeg dirigenta toga doba Artura Toscaninija, oduševila je publiku koja je njen nastup nagradila do tada nezapamćenim ovacijama. Nastup na otvorenju operne sezone 1908./1909. u Scali bio je pravi trijumf nakon kojeg počinje njena svjetska zvjezdana karijera. Nastupala je na pozornicama najvećih i najslavnijih teatara u Parizu, Bologni, Buenos Airesu, Napulju, Torinu... U povijest je ušla kao pjevačica koja je svojim sjajnim interpretacijama i izvrsnim dramskim nastupima probudila zanimanje za djela Giuseppea Verdija koja su u to vrijeme bila zapostavljena, i bel canto, talijansku vokalnu tehniku u kojoj se posebna pažnja posvećuje ljepoti tona i njegovoj briljantnoj izvedbi, više nego dramatičnim izražajima i romantičnim emocijama. U Scalu se vratila na otvorenju sezone 1916./1917, a 1918. godine imala je veliku uspješnu turneju po Španjolskoj i Portugalu te Argentini.

 

Glas Ester Mazzoleni kao dragocjena europska zvučna baština

Ester se 1925. godine udala za notara Giovannija Battistu Cavarrettu u Palermu i, prema tadašnjim običajima, povukla se sa scene. Na koncertima je nastupala do 1939. godine, a profesorica pjevanja i glume na Konzervatoriju Vincenzo Bellini u Palermu bila je do1953. godine. Od 1939. do 1942. godine držala je katedru opernog usavršavanja na Accademia musicale Chigiana u Sieni. U povijesti opere ostat će zabilježena i kao protagonistica Aide, kojom su 1913. u povodu stote obljetnice Verdijeva rođenja počele operne priredbe u Areni u Veroni. Bila je jedan od najvećih dramskih opernih soprana koje svijet pamti, a njezin je glas sačuvan na gramofonskim pločama pa ga i danas možemo čuti. Talijanski državni arhiv čuva 62 snimke njenih interpretacija opernih arija.
Glas Eter Mazzoleni ponos je i jedan od najvažnijih dijelova zbirke povijesne zvučne baštine Muzeja radija u Veroni, a može je se čuti svake godine na svojevrsnom festivalu pjesama s najstarijih gramofonskih ploča i cilindara, koji se održava u palači Barbieri. Turiste najviše privlači upravo Ester Mazzoleni u operi Carmen koja je snimljena 1914. godine.

 

 

 

Ulica Ester Mazzoleni postoji u Palermu, ali ne i u njenom rodnom Šibeniku

Šibenčanka Ester Mazzoleni Cavarretta, slavna operna pjevačica, heroina belkanta, umrla je u Palermu, u stotoj godini, 17. svibnja 1982. godine. U svom rodnom gradu Šibeniku zapostavljena je i zaboravljena za razliku od Palerma, gdje se, primjerice, Dani europske kulturne baštine s ponosom obilježavaju koncertima posvećenim toj Šibenčanki.
U Palermu je Ester Mazzoleni dobila svoju ulicu (na žalost ne i u rodnom Šibeniku), postoji i knjižnica Ester Mazzoleni, a u tom gradu djeluje i Udruga štovatelja operne dive Ester Mazzoleni, koju se smatra jednom od najvažnijih povijesnih ličnosti u riznici kulturne baštine, bitne za očuvanje zavičajnog integriteta i identiteta Palerma. Već 31 godinu mlade operne pjevačice i pjevači iz cijelog svijeta dobivaju prestižnu međunarodnu nagradu Ester Mazzoleni koja im jamči uspješnu karijeru, a uručuje im se u raskošnoj dvorani palače Mirto u Palermu.

 

Iz kategorije: Volim Šibenik

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.