Datum objave: 11. Prosinac 2015

Domjenak u "Izvoru ljubavi" nabijen emocijama:Vrijedi se boriti za našu djecu!

Diana Ferić
Diana Ferić

Snažne emocije dominirale su večerašnjim predblagdanskim domjenkom u udruzi "Izvor ljubavi" koja već osam godina u Šibensko – kninskoj županiji pomaže djeci s teškoćama u učenju, a izazvalo ih je zadovoljstvo time što su pomogli brojnoj djeci i njihovim roditeljima, ali i to što je taj trud prepoznat pa su ove godine uselili u konačno primjereni prostor za njihove aktivnosti, u takozvanom plavom neboderu.

 

Majda Ivanda, koja je upravo zbog toga što se kao majka djeteta s disleksijom susrela s brojnim teškoćama i barijerama osnovala tu udrugu, prisjetila se kako su se počeli okupljati i raditi u garaži u sklopu njezine obiteljske kuće i kucati na različita vrata u Šibeniku, Splitu, Zagrebu tražeći odgovore na pitanja kako pomoći djeci s tim teškoćama. „Bile smo prepuštene same sebi. Znale smo da imamo problem, ali nismo znale tko nam može pomoći da ga riješimo, kako da pomognemo našoj djeci. U školi su na prekoravali i govorili su nam da moramo promijeniti posao, naći više vremena za djecu i pomoći im da savladaju gradivo, ali znale smo da to nije tako jednostavno“, prisjeća se Majda Ivanda.

 

Danas okupljaju oko 50 djece i jedina su udruga koja je izdala brošuru kao „putokaz“ djeci i roditeljima koji se susreću s problemima disleksije. „ Ni sama nisam mogla vjerovati kada sam nedavno dobila e mail jedne djevojčice koja mi se javila i predstavila se punim imenom i prezimenom žaleći se da ima problema zbog disleksije i tražeći informacije o tomu kako se može uključiti u našu udrugu. „Nisam mogla vjerovati. Tri puta sam pročitala taj mail kojim mi se tod dijete obratilo za pomoć. Obično djeca bježe od toga. Predstavila se punim imenom i prezimenom, rekla je da nas moli za pomoć i kako može doći u našu udrugu“, istaknula je Ivanda pozdravljajući okupljene.

 

Veliku ulogu u toj udruzi imaju volonteri, profesori i nastavnici koji rade s djecom. Među njima je Tona Rupić, koja je tri godine provela u toj udruzi. „Ja sam oduševljena upornošću ljudi koji vode ovu udrugu. Radeći u udruzi bila sam jako zadovoljna kada sam vidjela da postižemo rezultate, da ta naša djeca napreduju u školi, da im više nije problem savladati gradivo, a imali smo i odličnu suradnju s roditeljima. Vjerujte, vrijedi se za tu djecu boriti“, poručila je.

 

Hrvojka Slavica je jedna o volonterki koja je skoro svakodnevno u udruzi i radi pojedinačno sa svakim djetetom. „Svako dijete je drukčije i svakome se prilagođavamo. Ne radi se samo na pomaganju kod učenja nego im pomažemo i da izgrade samopouzdanje. Imala sam slučaj jednog djeteta koje se bojalo ići u školu jer je profesorica hrvatskog jezika tražila od njega da čita naglas neki tekst, a on to nije mogao pa bi mu se u razredu rugali. No to smo uspjeli savladati i kod njega je nestao taj strah od odlaska u školu. Kod djece s disgrafijom, disleksijom i diskalkulijom je s teškoće različito manifestiraju. Recimo neki riječi čitaju naopako . Nekima se, kada malo dulje čitaju slova pretvaraju u bube. Nekima bijela podloga na kojoj su, recimo, napisana slova, postaje žuta ili plava“, istaknula je Hrvojka Slavica.

Kao pozitivan promjer navela je jednu djevojku iz Udruge koja je unatoč tomu što ima disleksiju, disgrafiju i i diskalkuliju uspjela upisati gimnaziju i uspješno savladava gradivo.

 

Iz kategorije: Volim Šibenik