Sveobuhvatna reforma potrošačkog kreditiranja u Hrvatskoj formalno je pokrenuta usvajanjem novog zakonskog prijedloga na sjednici Vlade, s ciljem usklađivanja s europskom direktivom CCD 2. Nova pravila donose dubinske promjene u načinu na koji građani ugovaraju financijske obveze. Umjesto dosadašnja dva odvojena zakona za obične i stambene kredite, država uvodi jedinstveni regulatorni okvir koji podiže razinu zaštite potrošača na znatno višu razinu. Ključni odmak od dosadašnjeg sustava je u širenju kontrole na takozvane "sive zone" financiranja. Nova pravila pod povećalo stavljaju brze, kratkoročne i naizgled besplatne zajmove. Pod izravnu regulaciju sada ulaze i nebankarske institucije, poput teleoperatora ili trgovina koje nude kupnju uređaja i robe na rate bez kamata. Dosadašnja praksa pokazala je da upravo ovi aranžmani često vode građane u dugotrajnu blokadu, zbog čega će se ubuduće i za njih provjeravati stvarna mogućnost otplate. Financijske institucije više neće smjeti uvjetovati odobrenje kredita otvaranjem tekućeg računa ili selidbom redovnih primanja u njihovu poslovnicu. Građani dobivaju slobodu izbora i više ne moraju pristajati na skupe popratne bankarske pakete. Pravo na zaborav za onkološke bolesnike Osobe koje su preboljele teške bolesti više neće biti diskriminirane pri ugovaranju polica osiguranja koje prate dugoročne kredite. Njihova zdravstvena povijest nakon određenog vremena prestaje biti prepreka ili razlog za drastično poskupljenje financijskih usluga. Besplatni spas u slučaju otplatnih kriza Ako se građani nađu u financijskom škripcu ili procijene da im prijeti nemogućnost plaćanja rata, neće biti prepušteni sami sebi. Država preko Financijske agencije (Fina) uspostavlja mrežu potpuno besplatnih i neovisnih savjetovališta za upravljanje dugom. Obrana od agresivnog oglašavanja Ugovaranje obveza postaje transparentnije kroz stroža pravila reklamiranja financijskih proizvoda. Banke i posrednici dužni su ponuditi standardizirane, lako razumljive predugovorne informacije, čime se sprječava skrivanje stvarnih troškova iza kompliciranih marketinških poruka Manji troškovi i prekid ucjena Najveća izravna korist je prekid dosadašnje prakse u kojoj su banke uvjetovale odobrenje kredita prebacivanjem plaće ili kupnjom skupih paketa usluga. Potrošači zadržavaju potpunu slobodu izbora, čime se potiče tržišna utakmica i smanjuju popratni troškovi poslovanja s bankama. Sigurniji i jeftiniji brzi zajmovi Građani koji koriste kupnju na rate u trgovinama, preko teleoperatora ili uzimaju brze "online" zajmove, napokon dobivaju punu zaštitu. Novi sustav sprječava skrivene naknade, nerealno visoke zatezne kamate i agresivne metode naplate kod ovih prividno bezazlenih oblika zaduživanja. Zaštita od dužničkog ropstva Zahvaljujući obvezi detaljne procjene kreditne sposobnosti za apsolutno sve oblike financiranja, sustav štiti lakomislene potrošače od prekomjernog zaduživanja. Građani više neće moći nesvjesno upasti u krug dugova iz kojeg se ne mogu izvući. Reformu potrošačkih kredita javnosti je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić koji je rekao da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost te da se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska direktiva koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razinu EU-a. Ključne novosti u potrošačkom kreditiranju koje je izdvojio Ćorić uključuju proširenje područja primjene na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite, kao i jačanje mehanizama zaštite potrošača, uvođenjem strožih pravila oglašavanja, transparentnijeg predugovornog informiranja, kao i pooštravanjem procjena kreditne sposobnosti.