Gradska vlast poduzela je još jedan nepopularan potez kojim nastavlja niz poskupljenja komunalnih usluga u Šibeniku. Prema Prijedlogu Odluke o visini spomeničke rente Grada Šibenika, koji je poslan na javno savjetovanje, predviđa se njezino povećanje, neki objašnavaju za gotovo 100 posto, a u Uredu gradonačelnika kažu da je riječ o povećanju s 0,40 eura na 0,53 eura po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora. Reagirao je Joso Smolić, predsjednik Udruženja obrtnika Šibenika, koji ističe da je takav maksimalan iznos spomeničke rente u Hrvatskoj dosad imao samo Dubrovnik. „Takvo povećanje zasigurno bi bilo dodatno opterećenje za obrtnike i poduzetnike u staroj jezgri, koji su ionako već preopterećeni. Voda je drastično poskupjela, poskupio je i odvoz smeća, raste cijena hrane, energenata, prijevoza, svega”, kaže Smolić. Ima razumijevanja za to da je spomenička renta bitna za očuvanje stare gradske jezgre i da se u njezinu zaštitu mora ulagati, ali nije siguran mora li ona biti baš maksimalna. U raspravu o ovoj temi uključila se i Maja Šintić, vijećnica platforme MOŽEMO! u Gradskom vijeću Grada Šibenika. „Učinak povećanja spomeničke rente najviše će osjetiti ona šačica ljudi koja jezgru pokušava još držati gradom pa radi ljeti i zimi, u svakojakim uvjetima i pod opterećenjem ogromnih najmova i praznih ulica zbog sezonalnosti. Pitamo se samo što je sljedeće i tko će još živjeti u gradu nastavimo li ovim tempom?”, napisala je Šintić na svom Facebook profilu. Zanimalo nas je kako takvo povećanje obrazlaže predlagatelj i jesu li imali u vidu kako će se ono odraziti na ionako opterećeno poslovanje malih poduzetnika i obrtnika u šibenskoj povijesnoj jezgri. „Spomenička renta predstavlja namjenski prihod koji se ulaže u zaštitu i očuvanje kulturne baštine, prvenstveno na području povijesne gradske jezgre. Sredstva prikupljena na ovaj način koriste se za obnovu i održavanje kulturnih dobara, uređenje javnih prostora te projekte koji pridonose kvaliteti života stanovnika i atraktivnosti stare gradske jezgre za posjetitelje i za gospodarske subjekte. Važno je istaknuti da se, sukladno zakonskim odredbama, prihod od spomeničke rente dijeli između jedinice lokalne samouprave i Republike Hrvatske, pri čemu dio sredstava ostaje Gradu za financiranje projekata zaštite i očuvanja kulturne baštine na lokalnoj razini. Također, novom odlukom predviđena je mjesečna naplata spomeničke rente, što bi obveznicima trebalo omogućiti jednostavnije i ravnomjernije podmirivanje obveza tijekom godine. Korisnici koncesija na kulturnom dobru te fizičke i pravne osobe koje kao pretežitu djelatnost obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ne plaćaju spomeničku rentu”, stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ureda gradonačelnika. Napominju da je ukupno naplaćena spomenička renta u 2025. godini iznosila 44.810,55 eura, a najveći dio tih sredstava uložen je u sanaciju Dolačkog bedema, jednog od važnih projekata očuvanja šibenske kulturno-povijesne baštine. „Svjesni smo da svako povećanje troškova izaziva određenu zabrinutost među poduzetnicima te ćemo i dalje pratiti njegove učinke. Vjerujemo, međutim, da je riječ o umjerenom usklađivanju koje neće ugroziti poslovanje, dok će istodobno omogućiti nastavak ulaganja u očuvanje i unapređenje povijesne jezgre grada. Upravo su uređeni javni prostori i očuvana kulturna baština među ključnim vrijednostima koje Šibenik čine prepoznatljivim i privlačnim mjestom za život, rad i poslovanje”, kažu u odgovoru iz Ureda gradonačelnika.
