Datum objave: 03. Ožujak 2012

Ruši se zgrada šibenske pomorske dočasničke škole na Mandalini

Diana Ferić
Diana Ferić

Prema nepotvrđenim informacijama  uskoro bi trebala biti srušena zgrada čuvene dočasničke pomorske škole na poluotoku Mandalini kako bi se oslobodio prostor za  luksuzni hotel uz marinu za prihvat jahti čija je gradnja bila najavljena prije četiri godine u sklopu poznatog projekta Šibenik koje će graditi turska Dogus grupa. Bijeloj kvadratnoj zgradi više nema spasa. S nje je skinuta sva stolarija, a kao što se vidi na našim ekskluzivnim fotografijama u njene noseće zidove već je umetnut eksploziv koji će je u nekoliko sekundi pretvoriti u hrpu ruševina. Božidar Bože, predsjednik MO Mandalina nam je kazao kako, koliko je njemu poznato, ta zgrada nema status nekog spomenika kulture te da je u razgovoru s predstavnicima turskog investitora, Dogus grupe,  stekao dojam da će oni njezinom rušenju pristupiti oprezno i da neće napraviti ništa što bi bilo suprotno zakonu.

Iako je zgrada dočasničke škole  stožerni spomenik pomorske povijesti i tradicije Šibenika ona nije zaštićena i  nema status spomenika. No, mnogi ozbiljni stručnjaci za očuvanje baštine upozoravali su već odavno da bi to bilo nužno i da će njeno rušenje biti veliki gubitak za Šibenik. 
-Ako se ukloni zgrada na Kulinama bit će nepovratno uklonjeni važan dio šibenske povijesti i bogata šibenska pomorska tradicija, - upozoravao je 2008. godine povjesničar Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniš koji se privatno bavi prikupljanjem građe i izučavanjem Austro-Ugarske mornarice i mornarice Kraljevine Jugoslavije, te ima bogatu zbirku dokumenata i fotografija iz tog doba, –Ta zgrada  je početkom 20. stoljeća građena za potrebe čuvene šibenske pomorske dočasničke škole koja je do tada djelovala u  ratnom drvenom brodu „Schwrzenberg“  koji je bio na mrtvom vezu uz južnu obalu poluotoka Mandaline. Tu su bili i drugi brodovi koji su služili za obuku poput „Kasier Maxa“. Neki od njih sudjelovali u znamenitoj Viškoj bici 1866. godine. Zgrada je podignuta na zemljištu kojeg je, želeći da grad napreduje,  1890. godine za potrebe izgradnje vojne baze Austro – Ugarskoj darovao legendarni Ante vitez Šupuk, prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika. Ljudi koji su se tu školovali plovili su svim morima svijeta, a zbog svog znanja i stručnosti bili su cijenjeni i traženi. Izobrazba telegrafista i kormilara bila na je na posebno visokoj razini.
Poluotok Mandalina i prostor Kulina dijelovi su slabo istražene povijesti Šibenika i Europe.  Uz Pulu i Boku Kotorsku Šibenska luka bila je jedna od tri najvažnije ratne luke austrijske mornarice. Palo je u zaborav da je tu bila smještena glavna prislušna stanica za nadzor svih telefona koja je djelovala praktično do Domovinskog rata. Dočasnička škola imala je planetarij sa simulacijom noćnog neba. On je ostao sačuvan do danas.  Tu se nalazila i geofizička istraživačka postaja.  .
Dočasnička škola na Mandalini bila je preteča suvremenih europskih pomorskih škola i akademija. Mnogi njeni polaznici postali su učitelji i predavači na pomorskim fakultetima i sveučilištima diljem svijeta. Kada govorimo o njoj govorimo o dragocjenom spomeniku pomorske tradicije Šibenika, Hrvatske i Europe. Na žalost o tradiciji koja nije dovoljno izučena, o kojoj nismo na pravi način brinuli i koja polako, ali sigurno nestaje. Bilo je razmišljanja da ta zgrada postane šibenski pomorski muzej ali za takve ideje nije bilo ni sluha ni volje. Neki povjesničari i posebno arhitekti smatrali su pa i zahtijevali da je bezuvjetno treba zaštititi i sačuvati jer je ona postala jednim od zaštitnih znakova Šibenika i svjedok njegove burne i bogate prošlosti. Smatralo se da bi trebalo pronaći modele njene interpolacije u nove objekte i sadržaje.  Takvih dragocjenih spomenika poput zgrade na Kulinama, danas je na žalost sve manje jer nema volje da ih se sačuva ni želje da se shvati njihova golema povijesna i tradicijska vrijednost. Šibenik je slične tragične greške već napravio kada je srušio staru peškariju ispred katedrale ili Narodnu kavanu na Poljani pa i mnoge vrijedne spomenike industrijske civilizacije u TEF-u, ali iz tih slučajeva nije izvukao nikakve pouke i ništa nije naučio.

Kako su mozzi postali mulci

Danas se gotovo u cijeloj Dalmaciji za nestašne dječake pogrdno ili od milja  kaže da su – mulci. Ta se riječ tako uvriježila u govoru da se njenom podrijetlu i ne razmišlja. Kako je nastala i što u stvari znači otkriva dalmatinski dio putopisa poglavnika NDH Ante Pavelića koji je tijekom 1914. i 1915. godine živio u Šibeniku. On naime kaže da su učenike šibenske dočasničke škole, kojima je službena titula bila – schiffsjiingen, nazivali mozzi. To su bili dječaci od četrnaest – petnaest godina koji su stupali u ratnu mornaricu i u Šibeniku se školovali za dočasnike. Nakon školovanja trajno su služili u mornarici, a dočasnička služba im je postajala zvanjem. Kako je školski režim bio jako strog, a školovanje teško, roditelji su svojoj zločestoj djeci prijetili da će ih poslati u mozze. U tu školu poznatu po stezi roditelji su nerijetko slali svoju problematičnu djecu koja nisu mogla ići u druge škole. Tako su mozzi ušli u pučki hrvatski govor kao – mulci i trajno ostali nazivom za nestašne i zločeste dječake.

Iz kategorije: Vijesti