Odluka HZZO-a po kojoj će se od 1. ožujka pretrage kompjuteriziranom tomografijom (CT-om) preko zdravstvenog osiguranja, odnosno na uputnicu, moći obavljati samo u bolnicama, a ne, kao dosad i u privatnim poliklinikama za pacijente u Šibeniku ništa bitno ne mijenja, ali ni za šibensku bolnicu kako tvrdi njezin ravnatelj, dr Željko Burić: "Mi smo jedna od rijetkih bolničkih ustanova u Hrvatskoj u kojoj lista čekanja za CT pregled gotovo i ne postoji, a pacijent CT pregled napravi unutar 15 dana od naručivanja. Šibenska bolnica je u 2010. godini napravila 12 tisuća CT pregleda, što je 27 pregleda dnevno, a u postupku smo nabave i novog CT uređaja s novim dijagnostičkim mogućnostima koji bi koristili uz sadašnji aparat“, kazao nam je dr Burić. U privatnoj poliklinici Vita u Šibeniku nisu ni do sada imali ugovor s Hrvatski zavodom za zdravstveno osiguranje o toj pretrazi pa su je pacijenti morali sami plaćati.
Lista čekanja za magnetsku rezonancu preko šest mjeseci
U Šibeniku je puno veći problem magnetska rezonanca koju šibenska bolnica nema, a privatnoj poliklinici Vita Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neopravdano smanjuje broj pacijenata koji o njihovom trošku u toj poliklinici mogu obaviti magnetsku rezonancu. Poliklinika Vita jedina je ustanova u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji u kojoj je moguće obaviti taj pregled, pa gledajući korist pacijenata koja bi svima trebala biti na prvo mjestu, nema logike da HZZO taj broj ne poveća. No, njima je draže da pacijenti iz Šibenika na magnetsku rezonancu idu u Zadar, Split pa i Gospić: "Zbog tog ograničenog broja pacijenata koji prema ugovoru s HZZO-om kod nas mogu obaviti pregled magnetskom, liste čekanja za pacijente s uputnicom su sve duže, trenutno se čeka preko šest mjeseci Ugovorom koji smo potpisali s HZZO-om prije dvije godine dozvoljeno nam je dnevno obraditi dva do dva i pol pacijenta, što je nekih 40 do 45 pacijenata mjesečno. Kad bi se ovim promjenama taj broj povećao, umjesto da se dozvoljeni broj pacijenata smanjuje, ljudi bi manje čekali i mi bismo mogli obaviti više pregleda po danu, jer po meni nije normalno da ljudi iz Šibenika i dalje idu u Gospić i u Split na MR kad to mogu obaviti u Šibeniku“, kaže dr Vlatko Knežević ravnatelj te poliklinike.
Šibenska bolnica ima kapaciteta za dva MR uređaja
Rezultat je to revizije državno-privatnih ugovora HZZO-a kojim se želi vratiti skupe pretrage u domenu javnog zdravstva i tako spriječiti stalni odljev novca iz državne zdravstvene blagajne u privatne zdravstvene ustanove. Računa se da će ukidanjem privatnih CT pretraga na uputnicu godišnje postići ušteda od oko šest milijuna kuna. Također, novom odlukom Upravnog vijeća HZZO-a privatne će poliklinike na račun obavljenih snimanja 
MR-om moći naplatiti najviše 45.725 kuna mjesečno, a cijena jedne MR pretrage snižena je na 960 kuna, što znači da se u jednoj poliklinici mjesečno, prema ugovoru s HZZO-om, magnetom maksimalno može obraditi 47 pacijenata. Dr Vlatko Knežević ističe da za njih to nije ništa novo jer je HZZO već nekoliko puta snižavao cijene, ali ne smatra da će ih to ograničenje ugroziti.
Doktoru Željku Buriću, pak, u tim novim ograničenjima koje je propisao HZZO i reviziji ugovora HZZO-a s privatnicima vidi mogućnost da šibenska bolnica konačno dobije novac za kupnju magnetske rezonance .
„Već godinu dana pokušavamo s ministarstvom iznaći rješenje za kupovinu ovog uređaja. Šibenik je jedini grad koji taj uređaj još nema, a prema trenutnim podacima, imamo kapaciteta za korištenje ne jednog , već dva magneta“, kaže Burić i objašnjava da i dalje traju pregovori s Ministarstvom zdravstva za kupovinu uređaja. Ako to propadne, bolnica će morati iznaći sredstva za samostalnu kupnju magneta. Ovo smanjivanje broja pacijenata koji mogu obaviti pregled u privatnoj poliklinici samo ide u prilog šibenskoj bolnici i konačnom rješenju o kupnji uređaja za magnetsku rezonancu“, zaključuje Burić i podsjeća da OB Šibenik već ima školovani liječnički i medicinski kadar za rad na MR-u.
Na kraju ostaje pitanje: Znači li ova promjena jačanje javnog zdravstva i jeftinije usluge za pacijente ili pak duže liste čekanja i gužve u ionako pretrpanim bolnicama? Čini nam se opravdana i dilema koju je naznačio dr Vlatko Knežević koji ističe da pozdravlja najave Vlade i Ministarstva zdravstva o smanjenju lista čekanja u bolnicama, ali ne vidi kako je to ostvarivo ako se uz niže cijene pregleda ne dozvoli pregled za više pacijenata u privatnim poliklinikama. „Kako sada stvari stoje, liste čekanje će biti sve duže“, zaključuje Knežević.
