Sidebar Menu

Datum objave: 15. Veljača 2012

PRENOSIMO: Zašto odgajamo mlade nasilnike?

Diana Ferić
Diana Ferić

Prema podacima Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta prošle je godine zabilježeno 2.355 slučajeva nasilja u školama. Iako je riječ o tek 22 slučaja više nego u prethodnoj školskoj godini, trend smanjivanja ovog gorućeg problema i dalje je u sferi znanstvene fantastike. S pet smo strana pokušali odgonetnuti uzroke i postaviti dijagnozu društvenih prilika koje iznjedruju mlade nasilnike i doznati recept za rješenje ovog problema., piše danas tportal.

Cyber bullying: Izbor za najružnijeg ili najdebljeg

Svi naši sugovornici posebno su upozorili na cyber bullyng. Gordana Buljan Flander upozorava kako je riječ o razornijoj vrsti nasilja od običnog. 'To je nasilje prisutno 24 sata i nije vezano mjestom. Vi nekoga u ponoć iz vlastitog stana možete maltretirati. Dijete od običnog nasilja može pobjeći, promijeniti školu, a od ovoga ne može. Oni se začas skupe i glasaju tko je najdeblji ili najružniji', kaže dječja psihologinja.

Pedagoga Zlatko Miliša pak kaže kako djeca nemaju selektivan pristup medijima i internetu. Poručuje ministru Jovanoviću da djeci ne treba pružiti informatiku od prvog razreda osnovne škole već im treba uvesti odgoj za medije. 'Internet djeca koriste za komunikaciju jer je nema u obitelji i u virtualnom prostoru traže prijatelje', zaključuje Miliša.
 

Miliša: Mladima smo dali ulicu i računala

Zlatko Miliša, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru godinama upozorava na probleme s kojima se susreću mladi, od ovisnosti, posebice suvremenim pa do potpune nebrige države. Razloge porasta nasilja u školama Miliša je sveo na tri točke: 'Nasilje postaje način i stil života. Mladima smo dali ulicu i računala i dobili smo, kako ja to nazivam, bumerang generaciju koju odlikuje autodestrukcija i destrukcija. Druga stvar su indiferentni i popustljivi roditelji tok je treći razlog sveopća kriza autoriteta, od nastavnika do Crkve' .

Novom ministru Željku Jovanoviću već je poslao pismo u kojem ukazuje na probleme te mu predložio osnivanje centara za mlade, koje imaju, kaže, sve kulturne i civilizirane zemlje. Takve centre u kojima bi program osmišljavao tim stručnjaka koji se bave slobodnovremenskim aktivnostima djece i mladih a natječajem bi se birale udruge koje su do sada bile prepoznate u aktivnostima za tu populaciju.

S obzirom da podržava prijedlog uvođenja zdravstvenog odgoja, predlaže i edukaciju o vještini komuniciranja ali program prevencije ovisnosti, posebice o suvremenim ovisnostima.

S obzirom da djecu nasilnike vršnjaci prepoznaju kako 'glavnu facu', Miliša predlaže slijedeće: 'Svaka škola treba otvoriti jedan natječaj gdje bi djeca u jednu kutiju tijekom godine ispisivali prijedlog za naj prijatelja i prijateljicu sa argumentima i svojim potpisom. Na kraju školske godine nastavnik bi uz medije davao priznanje toj učenici ili učeniku. Tada bi postala vidljiva djeca altruisti', pojašnjava Miliša.Autor projekta 'Deset dana bez ekrana' zaključuje kako su mediji 'glavni agens u socijalizaciji djece i mladih jer ta generacija više vremena provodi za ekranom nego u školi.

Stipić: Ako učitelje pretvorite u administartore toliko su manje odgojitelji

Iako su škole odgojno obrazovne institucije, odgojni je element potpuno zanemaren , upozorava Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu. Priznaje kako i sam na kraju opsežnog nastavnog programa nema vremena odgojno djelovati a kako se i sat razredne zajednice svodi na administraciju.

U tom smjeru i kreće njegov prijedlog ministru Jovanoviću koje mu je nedavno i izložio. Bivši je ministar Radovan Fuchs iza sebe ostavio Pravilnik o evidenciji radnog vremena čime je na pleća nastavnika bačen uteg administracije i silne papirologije. Uz to, u razredima je previše učenika. Stipić kaže kako je postotak slučajeva nasilja u školama veći u školama s puno učenika i u velikim razredima.

Nada se da će Jovanović mijenjati (ne)mogućnost kažnjavanja nasilnih učenika. Aktualnim Pravilnikom o pedagoškim mjerama problematične je učenike gotovo pa i nemoguće kazniti čim se ostalima šalje poruka da je riječ o prihvatljivom načinu ponašanja.

'Mi ne možemo ništa čak ni u situaciji gdje je eklatantno nasilničko ponašanje. Nekoć je postojala mogućnost uklanjanja takvog učenika ili učenice s nastave, no danas mora proći nekoliko mjeseci za praćenje a za to vrijeme učenik dočeka kraj godine i nikome ništa. Šalje se poruka da i drugi to mogu raditi a pritom se i krše interni pravilnici i kućni red koje svaka škola ima', pojasnio je Stipić.

Unicef: Više prijavljenih slučajeva rezultat su povećane svjesnosti

Veliki korak prema rješavanju ovog problema napravljen je Unicefovom akcijom 'Stop nasilju među djecom'. U školama koje dosljedno i kontinuirano provode program Stop nasilju među djecom duže od tri godine vršnjačko zlostavljanje je prepolovljeno, a broj djece koja zlostavljaju vršnjake smanjen za dvije trećine, učitelji se osjećaju komptentnije, a djeca vide da odrasli pravovremeno reagiraju. 

Program se sastoji od sedam koraka kojim se nastoji jačati kompetencije učitelja te izgraditi sigurno i poticajno okruženje za svako dijete, pojašnjavaju nam u Unicefu. Tijekom programa 157 škola je uspješno provelo sve elemente programa i dobilo priznanje 'Škola bez nasilja'.

Smatra ju kako je povećanje broja slučajeva nasilja u školi rezultat povećane svijesti o nasilju stoga se više slučajeva prijavljuje, što, u Unicefu smatraju, ne znači da raste i postotak nasilja. Slažu se s našim ostalim sugovornicima kako se sustavan problem ne može riješiti sporadičnim akcijama stoga s Agencijom za odgoj i obrazovanje razgovaraju o načinima kako ovaj program učiniti dostupnim svim zainteresiranim školama.
Osim međuvršnjakčog nasilja, Stipić i upozorava na konstantne napade na nastavnike. Nekoliko je desetaka slučajeva napada učenika na nastavnike godišnje, od verbalnog pa sve do ubojstva. 2001. godine varaždinske srednje Rudarsko-kemijske škole pištoljem je usmrtio profesora Josipa Medvedovića jer mu je zaključio treću jedinicuStipić kaže kako učenici često demoliraju imovinu nastavnika tako da u nekim školama nastavnici na posao ne idu automobilom u vrijeme zaključivanja ocjena.
 

Buljan Falnder: Djeca žrtve bullyinga razmišljaju i o suicidu

'Kako dječjeg psihologa takvi me rezultati o nasilju u školama uopće ne čude. Mi godinama na djeci štedimo a preventivni programi nisu sistematično provođeni nego sporadično, ovisno o entuzijazmu ravnatelja škola', rekla nam je Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba.

Njihovo istraživanje iz 2006. godine pokazalo je kako je čak 27 posto djece svakodnevno izloženo vršnjačkom nasilju. 'Već je tada to bio alarm za međuresornu suradnju', kaže Buljan Faluder.Pojasnila je i kakve su posljedice nasilja na dijete koje mu je izloženo: 'Žrtve misle da s njima nešto nije u redu, osjećaju, sram, izoliranost, obilježenost. Ja sam imala i neku djecu koja su bila izložena bullyingu i koja su razmišljala o suicidu', zaključuje.
 

Krizmanić: Nema kućnog odgoja i uljudnog ponašanja.

Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže kako je riječ o problemu koji zahvaća cijelo društvo no kako glavni uzrok nasilju u školama navodi 'potpuno pomanjkanje dobrog kućnog odgoja i onoga što se nekada zvalo uljudno ponašanje'. 'Kada dijete ga odgajate od malih nogu da se pristojno ponaša, da pozdravlja starije, da se ne baca po podu, ne urliče…učite ga tako da kontrolira emocije posebice srdžbu i bijes', pojasnila je.

Danas, kaže, djeca koriste sve oblike nasilja, rugaju se siromašnijima, loše odjevenima…Krizmanić stoga smatra kako bi uvođenje školskih uniformi dijelom otklonilo problem. No kao glavnog krivca proziva medije i urušen sustav vrijednosti u kojem se ističu tjelesni atributi a ne pamet.

'Uzori su lijepi, za što nisu zaslužni, nogometaši jer su bogati dok za nekog znanstvenika ne možete čiti da je bogat. Kao da pozivate ljude na promiskuitetno ponašanje a uzora nigdje', kaže poznata psihologinja.

Kaže da upropaštavamo naraštaje te kako je zadivljena da se unatoč svemu još može naći pametnih, marljivih i odgovornih mladih ljudi. 'To su ostaci onih obitelji u kojima djecu uče tradicionalnim vrijednostima poput poštenja. Dobar uzor su Janica i Ivica Kostelić', zaključuje Krizmanić. , prenosimo s tportala.


 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam