Blagdanski stolovi mnogih obitelji, zbog neimaštine, proteklih dana sigurno su bili siromašniji nego prije. Prodavači na šibenskooj tržnici žale se na iznimno lošu prodaju, a opskrbni centri bili su puni uglavnom zbog toga što su mnogi dobili božićnice u bonovima. Gospodarska kriza i siromaštvo općenito utječu na promjenu prehrambenih navika ljudi diljem svijeta što je potvrdilo i istraživanje koje je provela međunarodna udruga Oxfam. , kako piše tportal. Stručnjaci stoga upozoravaju - štednja na hrani će povećati troškove liječenja od čitavog niza bolesti koje nastaju kao posljedica jeftine, nezdrave prehrane. Bolesti će također smanjiti radnu sposobnost i učinkovitost radno sposobnih građana, što će se u konačnici nepovoljno odraziti i na privredu.
Zbog siromašta kupuje se nekvalitetna hrana
'Ljudi su prisiljeni kupovati jeftinu, često nekvalitetnu i nutritivno osiromašenu hranu, što dugoročno može ostaviti negativne posljedice po zdravlje. Industrijska i procesirana hrana, fast food i pekarski proizvodi najčešći su odabir ljudi plitkog džepa. No tu hranu osim niske cijene krasi visok udio masnoća, energije, soli, aditiva i konzervansa te siromaštvo blagotvornih vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija. Kratkoročno, konzumenti ovakve hrane mogu očekivati pad imuniteta, iscrpljenost i umor, nesanicu, potištenost, lošu kvalitetu kose, kože i noktiju. Ono što još više zabrinjava su dugoročne posljedice - razvoj brojnih kroničnih bolesti od dijabetesa tipa 2 do kardiovaskularnih bolesti, bubrežnih oboljenja, zloćudnih bolesti i osteoporoze', upozorava Sandra Krstev Barać, magistra nutricionizma.
Naglašava da siromaštvo najviše pogađa djecu, čija prehrana mora biti raznolika i uravnotežena jer intenzivno rastu i razvijaju se. Jede li jednoličnu i nutritivno siromašnu hranu, dijete može imati ozbiljne i dugoročne posljedice. Osim tjelesnih nedostataka, poput neadekvatnog rasta i razvoja, može se očekivati i zastoj u kognitivnom razvoju, a posljedično i lošiji rezultati u školi u usporedbi s vršnjacima čija je prehrana adekvatna. Također, nerijetko dolazi do anemije, probavnih tegoba, čestih infekcija i gomilanja suvišnih kilograma. Nekvalitetna prehrana djece je podloga za razvoj čitavog niza kroničnih i degenerativnih bolesti u odrasloj dobi, a istraživanja pokazuju i da je životni vijek nepravilno hranjene djece kraći.
I dok su djeca najosjetljivija na opasne nuspojave 'stezanja remena', žrtve siromaštva su u najvećem broju umirovljenici kojih je u Hrvatskoj preko 200 tisuća. Pod najvećim rizikom od siromaštva su samci, posebno žene starije od 65 godina. U vojsku siromašnih, čiji se broj popeo na 800 tisuća, regrutirani su i nezaposleni čiji je broj premašio 300 tisuća, zatim radnici koji rade, a ne primaju plaću te poljoprivrednici. Ukratko, siromašna je svaka četveročlana obitelj u čiji se dom godišnje slije manje od 42 tisuće kuna te samac čiji je mjesečni prihod manji od 2 200 kuna.
Zdrava hrana ne mora biti skupa
Nutricionistica Sanda Krstev Baraća, međutim, ističe kako zdrava hrana ne mora biti i skupa. "Iako se čini da je nemoguće jesti zdravo i pritom jeftino, uz malo planiranja i organizacije to je moguće. Barem dva puta tjedno u prehranu bi valjalo uvesti ribu. Srdelice i pastrva nisu skupe, a obiluju visokovrijednim proteinima, omega-3 masnim kiselinama i brojnim mineralima. Nadalje, ječam je jeftina i nepravedno zapostavljena žitarica koja osigurava mnoštvo prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Istina je da priprema jela od cjelovitih žitarica poput ječma iziskuje znatno više vremena i truda, no korist od njihove konzumacije je neizmjerna. Pri odabiru voća i povrća, preporuka je birati sezonsko i lokalno uzgojeno jer je ono, u pravilu, jeftinije. U teglicama uzgajajte vlastite začine i povrće poput cherry rajčica. Investicija je minimalna, a nagrada je svježa, sigurna i nutritivno bogata namirnica. Za pravilnu prehranu uz ograničen budžet potrebno je imati na umu da nam je dnevno potrebno mesa koliko stane u dlan, stoga je bitno kontrolirati i porcije. Na taj način se rješava više problema – hrana se ne baca, manje se troši na nju, a ujedno se ne opterećuje organizam', savjetuje ona, kako prema pisanju tportala.
