Datum objave: 16. Prosinac 2011

Zdravija marenda u šibenskim osnovnim školama

Diana Ferić
Diana Ferić

Roditeljima svih osnovnih škola u Šibeniku bit će ponuđeno da se  od drugog polugodišta ove školske godine uključe u pilot projekt  "Zdravija marenda u školama" koji je potaknula šibenska tvrtka Biohrana uz podršku Grada Šibenika. Umjesto klasičnih marenda koje  su do sada bile jedina mogućnost, moći će za svoje dijete izabrati i marendu  koja će biti pripremljena u skladu s pravilima zdrave prehrane, zaključeno je danas na okruglom stolu o prehrambenim navikama djece koji je održan u Gradskoj knjižnici u Šibeniku, u organizaciji tvrtke Biohrana i pod pokroviteljstvom Grada Šibenika. 

Broj pretile djece udvostučen u 8 godina 

Smisao njegovog organiziranja je pokušaj da se kroz uvođenje pilot projekta zdravije marende u školama pokuša utjecati na promjenu prehrambenih navika djece, ali i  da se educiraju roditelji o tomu što takva ishrana znači za dječje zdravlje. Mnoge statistike govore da se, upravo zbog loših prehrambenih navika i  konzumiranja, s nutricionističkog gledišta, nekvalitetne hrane, povećava broj gojazne djece, ali se stvara i dobra podloga za mnoge kronične bolesti poput dijabetesa i  visokog tlaka. U Hrvatskoj je od 2001. do 2009. godine  udvostručen broj pretile djece, s tim da je među prvašićima već njih 20 posto pretilih. Hrvatska zauzima 6. mjesto u Europi upravo po kriteriju pretilosti, pa je i na današnjem okruglom stolu potvrđeno kako  je potrebno mijenjati svijest djece, a možda još više i roditelja, o načinu na koji se hrane.
 
Vlasnica tvrtke Biohrana iz Šibenika, ujedno i autorica projekta, Meri Anastasijević izrazila je želju da Šibenik ovim projektom bude među prvim gradovima u Hrvatskoj koji će raditi na poboljšanjima prehrambenih navika svoje djece. „Šibenik je i Grad-prijatelje djece i grad Međunarodnog dječjeg festivala i mišljenja sam da zato ovaj projekt mora imati podršku čitave zajednice.“, kazala je Anastasijević, te pojasnila kako zdrava prehrana, u okviru ovog projekta,  uključuje više voća i povrća, zdravih namaza te integralnog kruha i sl. "Ta marenda  ne bi imala nikakve veze ni s makrobiotikom niti s vegetarijanstavom. Ona bi sadržavala  domaća peciva napravljena od brašna koje je zadržalo  energetsku  vrijednost,  domaće namaze, sendviče od domaće pancete, pizze od domaćeg tijesta i  s nadjevom od zdravih namnirnice s maslinovim uljem i bez nezdravih masnoća.", kazala je Anastasijević.

 
Budući da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji obveza primjene normativa kod školskih marenda niti stručni nadzor na njima o tomu što i kako djeca u šibenskim osnovnim školama jedu za marendu, može se govoriti samo na temelju iskustva i paušalno. No mnogi primjećuju da su ti obroci neprilagođeni potrebama djece, te da se djeci često prepušta da sami kupuje marende, a onda se to svodi na krafne, buhtle, pizze, čips i slastice  te zašećerene sokove i hladne čajeve što se smatra nezdravom hranom,.

Školske marende bez stručne kontrole

Sve to negativno utječe na zdravlje djece što postaje i društveni problem o čemu je govorila Suzi Vatavuk, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Šibensko - kninske županije."Prehrana je jedan segment pretilosti, zajedno s nedostatkom aktivnosti i činjenicom da nam djeca danas slobodno vrijeme provode uz Internet i televiziju. U našoj županiji 11 posto je preuhranjenih prvašića, s tim da taj postotak vremenom pada, da bi u adolescenciji ponovno narastao. ", kazala je Vatavuk.
U poboljšanje prehrambenih navika moraju se uključiti svi - roditelji, škole i lokalna zajednica jer svi snose dio odgovornosti za to jedu li djeca ili ne ono što im je potrebno za normalan razvoj, što je istaknuo i gradonačelnika Grada ŠIbenika, dr Ante Županović. "Šibenik ne mora čekati provedbu Nacionalne strategije već može sam krenuti educirati svoje građane o ispravnoj prehrani upravo kroz mijenjanje navika kod najmlađih. „Mladi organizam koji raste i troši se traži zdravu prehranu i smatram kako ovaj pilot-projekt može pomoći u mijenjanju svijesti čitave zajednice.“, istaknuo je  je gradonačelnik.

 Za razliku od osnovnih škola u dječjim vrtićima se i prema Nacionalnoj strategiji borbe protiv gojaznosti, radi na prihvaćanju ispravnih prehrambenih navika kod djece, a svoja su iskustva danas prenijeli predstavnici Gradskih vrtića i vrtića Osmijeh, a u raspravu su se uključili i direktori triju osnovnih škola koji su se odazvali - OŠ Petra Krešimira IV, OŠ Jurja Dalmatinca i  OŠ Fausta Vrančića. Nezadovoljan je bio je jedino Branko Koloper vlasnik tvrtke Matkol koja organizirano prodaje marende u većini šibenskim osnovnih škola koji je cijeli projekt shvatio kao borbu protiv šibenskih pekara i napad na njih umjesto samo kao alternativu onomu što oni nudi i pravo roditelja da izaberu što je najbolje za njihvovu djecu. 

Budući da zdravija marenda u školama ne može biti komercijalna, dio cijene bi pokrivali roditelji, a manji dio bi, prema zamisli tvrtke Biohrana, subvencionirao Grad Šibenik, koji će se o tomu tek očitovati.  

Iz kategorije: Vijesti