Sidebar Menu

Datum objave: 12. Studeni 2011

Kriza u euro zoni prelit će se i na Hrvatsku

Diana Ferić
Diana Ferić

Zbog skupljeg zaduživanja i visokog državnog deficita sve je izglednije povećanje kamatnih stopa, koje će pogoditi i građane i gospodarski sektor u Hrvatskoj. Još veća opasnost prijeti od mogućeg povlačenja kapitala matičnih stranih banaka. Ipak, stručnjaci smatraju da je takva scenarij manje izgledan, prenosimo s tportala. Da nas oluja koja dolazi iz mediteranskog dijela eurozone neće mimoići sada je već potpuno jasno. Pitanje je samo koliku štetu će pretrpjeti krhko hrvatsko gospodarstvo. Crne prognoze financijskih institucija i sve veći pesimizam poduzetnika ukazuju da, unatoč predizbornih obećanja, ni iduće godine ne možemo očekivati značajniji gospodarski oporavak.
'Italija je puno veća opasnost za stabilnost eurozone nego što je Grčka jer je talijanski dug šest puta veći nego grčki', ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, izražavajući bojazan da će Europska unija teško riješiti taj problem ukoliko se situacija u toj zemlji u kratkom roku ne sredi i ne donesu jasne srednjoročne mjere štednje.

Šantić ističe da hrvatsko gospodarstvo već trpi posljedice dužničke krize u Italiji s obzirom da nam je ta zemlja najveći trgovinski partner. 'Ukoliko se situacija italiji ne stabilizira, negativni utjecaj bi najvidljiviji mogao biti na iduću turistički sezonu', naglašava Šantić.

Produbljavanje dužničke krize u eurozoni pogađa i hrvatski bankarski sustav. Pogoršanje stanja na financijskim tržištima već je dovelo do snažnog rasta premije rizika za Hrvatsku. 'Nesigurnost izvana prenijela se i na rast rizika za Hrvatsku, čiji pokazatelji su dospjeli na razine iz početka 2009. godine', upozorava Šantić, ističući pozitivan trend prema kojem se hrvatske banke sve više financiraju iz domaćih izvora. Zbog toga su trenutno ograničeni pritisci na rast kamatnih stopa, a povećanje kamata ograničeno je i relativno niskom potražnjom za kreditima.

Međutim, ukoliko ovakva situacija potraje neminovan je rast kamatnih stopa. Šantić najveći problem vidi u riziku refinanciranja postojećih dugova svih sektora, koji dolaze na naplatu u idućoj godini.

Najveći udar na hrvatski financijski sustav izazvalo bi povlačenje kapitala matičnih banka iz hrvatskih podružnica. Dosad su velike banke u Hrvatskoj uvijek demantirale takve namjere. 'Societe Generale Splitska banka sigurno neće povlačiti kapital jer ima dugoročni plan zadržavanja dobiti', ističe Šantić, koji je uvjerene da niti druge velike banke neće posezati za takvim rješenjima. Iz Zagrebačke banke u vlasništvu talijanskog Unicredita su poručili da neće povlačiti kapital jer su već osigurali sredstva za 2012. godinu. Slična informacija stiže iz PBZ-a, u vlasništvu talijanske grupacije Intesa Sanpaolo. , piše tportal

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam