Nova zgrada Državnog arhiva u Šibeniku, koja se nalazi na području bivše vojarne Bribirskih knezova, svečano je otvorena danas u nazočnosti hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. Uz Natašu Mučalo, ravnateljicu arhiva, domaćini su im bili šibensko-kninski župan Paško Rakić i gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Čestitavši Šibeniku i djelatnicima šibenskog arhiva na useljenju u novu zgradu, u kojoj su osigurani bolji uvjeti za čuvanje arhivskog gradiva i njegovo preuzimanje s područja cijele Šibensko-kninske županije, otvorenom ju je proglasio premijer Plenković. Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je da je ova investicija u cijelosti financirana sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost.
„Drago mi je da smo ovo događanje organizirali kao središnje događanje Dana europske baštine, u sklopu kojeg je ovog mjeseca u Hrvatskoj održano više od 160 programa. Tema ove godine je 'Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije', a prezentacija koju smo ovdje vidjeli svjedoči o tome koliko je rizika i opasnosti u očuvanju baštine. Mi smo u Hrvatskoj prošli i potrese, požare i rat, ali ponosna sam na to što smo pokazali da se znamo nositi s takvim situacijama i zaštititi našu baštinu. Kao zajednicu nas je to podsjetilo na to koliko je važno raditi na sprječavanju rizika i koliko je važna ovakva infrastruktura kakvu danas imamo u Šibeniku. U cijelom spletu aktivnosti vezanih za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i baštine, državni arhivi imaju posebnu ulogu. Na samim počecima bili smo izloženi kritikama, iako smo bili svjesni da neki arhivi desetljećima nisu prikupljali građu jer nisu imali prostora za to ili je prostor koji su imali bio neuvjetan. Mi smo sustavno prišli rješavanju tih problema. Bilo je i onih populista u političkom prostoru koji su nudili nekakve čarobne štapiće i rješenja od danas do sutra, a mi smo se uhvatili tog posla sustavno i organizirano”, istaknula je ministrica, izdvajajući Šibenik kao prvaka u razvoju kulture i kulturnih ustanova.
Kao dokaz tome navela je da je u Šibeniku u zadnje vrijeme provedena energetska obnova zgrada kulturnih institucija – Gradske knjižnice, Muzeja i Kazališta, da su obnovljene i stavljene u funkciju gradske tvrđave te da je Šibenik domaćin međunarodnim događanjima poput SHIP festivala. Na kraju je odala posebno priznanje Nataši Mučalo i svim drugim zaposlenicima Državnog arhiva u Šibeniku na tome što su uspješno vodili zahtjevno gradilište, uredili novu zgradu i u nju preselili svu građu.
Nataša Mučalo podsjetila je da šibenski arhiv, kao područni državni arhiv zadužen za područje Šibensko-kninske županije, djeluje od 2009. godine. Danas njegovih 15 zaposlenika skrbi o 412 fondova s približno 2.900 dužnih metara gradiva.
„Ova nova zgrada Državnog arhiva u Šibeniku predstavlja moderan i siguran prostor za čuvanje i prezentaciju bogate građe koja potječe od kraja 14. stoljeća do danas. To je zgrada gotovo nulte energije”, napomenula je.
Radovi na zgradi Državnog arhiva u Šibeniku počeli su krajem 2024. godine. Prošireni objekt ima ukupno 2.400 četvornih metara površine, od čega je 1.300 četvornih metara namijenjeno arhivskim spremištima. U novim prostorima moguće je pohraniti do 12.000 dužnih metara arhivskog gradiva. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 4.557.447,77 eura. Osim spremišta, uređeni su uredski prostori, prostori za korištenje arhivskog gradiva te prostori namijenjeni javnim programima Arhiva. Nadogradnja i rekonstrukcija omogućuju šibenskom Arhivu preuzimanje arhivskog gradiva javnih stvaratelja s područja cijele Šibensko-kninske županije, a prioritetno se odnose na gradivo pravosudnih tijela.
Najraniji podaci o čuvanju arhivskog gradiva u Šibeniku sežu u 15. stoljeće, no sustavnija briga o dokumentima razvijala se tek stoljećima kasnije. Prvi ozbiljniji koraci napravljeni su osnivanjem Gradskog muzeja 1925. godine, dok je tijekom 20. stoljeća bilo više pokušaja osnivanja samostalnog arhiva. Od 1968. godine u Šibeniku je djelovao Sabirni centar Historijskog arhiva u Zadru, no najveća prepreka osnivanju samostalne ustanove desetljećima je bio nedostatak odgovarajućeg prostora. Nakon brojnih inicijativa lokalnih vlasti i institucija, Državni arhiv u Šibeniku konačno je osnovan 11. siječnja 2007. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske, s nadležnošću za područje cijele Šibensko-kninske županije.
