Vojni ordinarij Jure Bogdan je u srijedu na misi za Domovinu rekao da zastava na Kninskoj tvrđavi nije samo nacionalni simbol već da iza nje stoje ljudska lica onih koji su podnijeli najveću žrtvu, no da sjećanje na njih ne smije postati teret prošlost, nego izvor odgovornosti i nade.
“Kada danas u Kninu podignemo pogled prema tvrđavi i hrvatskoj zastavi, pred nama nije samo nacionalni simbol. Iza te zastave stoje ljudska lica: poginuli i nestali branitelji, ranjenici, prognanici koji su čeznuli za povratkom, obitelji koje su strepile i djeca koja su odrastala u ratnoj nesigurnosti”, rekao je Bogdan.
Uime svih hrvatskih branitelja na obilježavanju 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu govorio je Robert Puja, predsjednik Udruge 7. gardijske brigade „Puma“. Dio njegova govora posebno je odjeknuo među okupljenima, koji su ga nagradili ovacijama.
Riječ je o predsjedniku udruge varaždinske brigade čiji su pripadnici prvi ušli u oslobođeni Knin i podigli hrvatsku zastavu na Zvonimirovoj tvrđavi.
Puja iza sebe ima ratni put kroz niz ključnih bojišta i operacija – od novljanskog i zapadnoslavonskog bojišta, deblokade Dubrovnika i operacije Tigar, do južnog, karlovačkog, novigradskog i sjevernodalmatinskog bojišta. Sudjelovao je i u operacijama Zima ’94., Skok 1 i Ljeto ’95., u kojoj je ranjen.
U nastavku donosimo dio govora koji je privukao najveću pozornost i izazvao snažnu reakciju okupljenih.
- Hvala svima koji su omogućili da ovaj veliki dan ponovno obilježimo u zajedništvu s ponosom, kao i svima vama koji ste iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine došli u kraljevski grad Knin. A onima koji ni danas ne znaju što je bilo, posebno onima koji s druge strane Dunava i Save potiču huškačku retoriku i siju sjeme mržnje poručujem: pobjedonosna Oluja kruna je svih naših akcija i operacija i slavit ćemo je sve dok nam živo srce bije – rekao je predsjednik Udruge Puma, na što je od okupljenih prekinut ovacijama odobravanja i pljeskom.
Bila je to Pujina završna poruka prije koje je otvorio pitanje nestalih osoba.
- Najbolnije otvoreno pitanje iz Domovinskog rata je rješavanje sudbine nestalih osoba. Iako su u proteklih deset godina uloženi golemi napori i postignuti značajni rezultati, mnoge sudbine su i danas nepoznate. Stoga se i ovoj prigodi pridružujem apelu njihovih obitelji i resornog ministarstva te pozivam sve koje mogu pomoći da napokon to i učine – rekao je.
Nažalost, i danas postoje pokušaj iskrivljavanja istine u Domovinskom ratu i umanjivanja značaja naše pobjede, dodao je Puja.
- Pokušava se prikazati kako su odgovornost i krivnja podjednake, iako je svima vrlo dobro poznato tko je bio agresor, a tko je branio svoj dom i svoju domovinu. Činjenica je da je Domovinski rat započeo velikosrpskom agresijom na Hrvatsku 1991. godine. Oluja je bila nužan odgovor za višegodišnju okupaciju teritorija međunarodno priznate Hrvatske države. Hrvatsko državno vodstvo prije i tijekom vojnoredarstvene operacije Oluja pozivalo je sve građane da ostanu u svojim domovima jamčeći im sigurnost - rekao je.
Milanović: Nacionalni interesi nalažu da se ne bavimo previše drugima
Predsjednik Republike Zoran Milanović održao je u Kninu prigodni govor tijekom središnje proslave obljetnice Oluje.
"2012. godine uveli smo praksu da se na početku svečanosti u ime branitelja obrati branitelj. Ta praksa traje do danas i jako je dobra jer se od branitelja najtočnije i najvjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije može čuti što se dogodilo", rekao je na početku svog govora referirajući se na raniji govor Roberta Puje, veterana koji je na svečanosti sjedio u prvom redu, točno između njega i premijera Plenkovića, i ponovio zahvalnost braniteljima na žrtvi koju su podnijeli.
"Hrvatski narod u BiH je u tim godinama rata vodio zajednički rat s hrvatskim narodom u Hrvatskoj, neizazvan, nametnut, težak, neperspektivan, bez pomoći. Mirovni proces i mir u BiH, takozvani Daytonski sporazum, potpisan je nakon intervencije Hrvatske vojske, i to ne avanturističke intervencije, nego intervencije koja je dogovorena s američkim saveznicima. To je dug prema Hrvatskoj. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a, ništa od toga ne bismo imali. I to je istina", rekao je.
Poručio je da nacionalni interesi "nalažu da gledamo sebe, a da drugima budemo lojalni, pristojni ako je to moguće, i da se ne bavimo previše drugima". "Recimo, šta ja znam, Srbija. Susjedna država koja je bila sponzor ove pobune u Hrvatskoj. I kada slavimo Dan pobjede, to činimo u Kninu, ali tako nije bilo oduvijek, to radimo od 2001. godine. Ali Knin nije realno bio srce pobune protiv hrvatske države, nego je ta pobuna došla iz Beograda. I danas, kada godinama slušamo jedne te iste besmislice, neki će reći reviziju povijesti... Povijest nije znanost poput fizike pa kad je zanemariš avion padne. Povijest je vrsta interpretacije koja može biti poštenija ili nepoštenija. Ja vjerujem da je naša interpretacija poštena, ali ja sam subjektivan. Ne vidi svatko povijest na isti način, ali isto tako mislim da ne bismo trebali reagirati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava", rekao je.
Dodao je, međutim, da bismo se trebali baviti i obratiti pažnju na ono što se radi s naoružavanjem. "To utječe na našu sigurnost, to je stvarno, to je potencijalno kinetičko, to nas košta novac", rekao je.
"Mislim, osjećam, čak i vidim da se velika većina ljudi u Hrvatskoj slaže oko interpretacije događaja da je to bio pobjednički i pošteni rat. Međutim, kad se Srbija naoružava, uz pomoć nekih naših formalnih i neformalnih savjetnika i saveznika, moramo postaviti pitanje koliko će nas to koštati. Postoji Fergusonovo pravilo koje kaže da kada se kamate na javni dug države izjednače s novcem koji država daje za obranu, vrijeme je za povlačenje kočnice i za crveno svjetlo. Dakle, kamate koje plaćate na javni dug, to je bačen novac, su jednake iznosima za obranu. U ovom trenutku Hrvatska je prešla tu granicu, kao i SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija, jedino nije Njemačka. Mi moramo postaviti pitanje i sebi, ako već ne možemo međunarodnim forumima, što znači pet posto BDP-a za obranu, ako trenutno izdvajamo dva posto, više nego ikad. Taj novac neće ići u škole, zdravstvo, ići će u francusko, američko i njemačko oružje. To su pitanja koja imamo pravo i obavezu javno postaviti jer udaraju na naš džep", kazao je.
"Naše sposobnosti, a ne to koliko smo potrošili, jedino su bitno pitanje. I tu se čovjek ne može nego sjetiti stare priče koju zna svako dijete, o Davidu i Golijatu. Kada je mali David došao u logor izraelske vojske i odlučio se obračunati se s Golijatom. Odbacio je mač, težak 10 kila, odbacio je oklop težak 10 kila, i ponio je praćku. Pogodio je diva u čelo i uništio ga. To je priča o vjeri u Boga, ali i priča o pameti i inteligenciji i ponešto o onome što je Hrvatska činila za vrijeme rata. Nije ga dobila samo golom silom, nego i pameću", rekao je.
Poručio je da je Hrvatska posebna jer je "jedina država u NATO-u i EU čiju vojsku vode ljudi koji su prije 30 godina bili mladići s ozbiljnim, bezpresedanskim vojnim, ratnim iskustvom u pravoj borbi".
"Ni jedan načelnik glavnog stožera niti jedne NATO države nije vodio bojnu u napadu. A naš načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid jest, i on je jedini takav u NATO-o i EU, i zato ima i imat će moje povjerenje. Ali on je zadnji te vrste. Kada ode u mirovinu, sljedeći načelnik više neće biti takav čovjek, bit će netko novi. A vojska, ako želi biti žilava i nastaviti biti pobjednička, mora okrenuti glavu od starih ratova, zaboraviti kako je to bilo i okrenuti se izazovima novog vremena", zaključio je Milanović.
Jandroković: Povjesničari trebaju raditi u hrvatskom interesu
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u svojem je govoru na središnjoj svečanosti u Kninu kazao da su "odvažnost branitelja, njihova ljubav prema domovini i spremnost da za slobodu svoga narodu podnesu i najveću žrtvu, omogućili da danas živimo u slobodnoj, demokratskoj i neovisnoj državi".
"Iz istinske zahvalnosti na tom dragocjenom, krvlju izborenom ostvarenju, proizlazi stalno nadahnuće svima onima kojima je u srcu snažna i ponosna Hrvatska", rekao je.
Kazao je da je VRO Oluja bila "neprijeporno pravedna i legitimna oslobodilačka akcija". "Konačni, kritični udarac kojim su hrvatski vojnici slomili velikosrpsku agresiju, kojim je oslobođen najveći dio privremeno okupiranog hrvatskog teritorija i širom otvoren put završetku Domovinskog rata. Nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu, koliko god se neki trudili i u našem susjedstvu, a nažalost i u Hrvatskoj", poručio je.
Dodao je da je "na našoj generaciji da čuva istinu o Domovinskom ratu". "Ne zato što je činjenice o prošlosti potrebno stalno dokazivati, nego zato što narod koji zaboravlja istine o temeljima vlastite slobode teško može krojiti vlastitu budućnost. Ovdje, stoga, želim ukazati na iznimno važnu ulogu hrvatskih povjesničara kojima treba dati punu potporu u objektivnom istraživanju, naročito kada je u pitanju hrvatska povijest 20. stoljeća koju se, dobro to znamo, nerijetko tumačilo sa snažnim ideološkim predznakom, vrlo zlonamjerno i tendenciozno, često suprotno hrvatskim interesima, za tuđi račun, vođeno ciljevima kojima istina nije bila na prvom mjestu, selektivno rehabilitirajući neke zločine i skupine zločinaca, namjerno zanemarujući činjenicu da je hrvatski narod bio žrtva ne samo velikosprske agresije, već i dvaju totalitarizama, ustaškog i komunističkog", rekao je.
Poručio je da su "prošla vremena kada su hrvatsku povijest mogli ispisivati drugi". "Bilo kakve pokušaje nametanja neistina moramo znati prepoznati i tome se suprotstaviti. Ako to ne učinimo, ni najsvjetlije stranice hrvatske povijesti, poput Oluje, neće biti sigurne od podmuklih pokušaja iskrivljavanja činjenica, prvenstveno od strane onih koji danas osporavaju legitimitet hrvatske države. Nama je njihov cilj više nego jasan, a to je pokušaj izbjegavanja vlastite odgovornosti, ali možebitna i priprema za buduće sukobe", kazao je Jandroković.
Plenković održao govor, najavio veće mirovine braniteljima
Premijer Andrej Plenković održao je prigodni govor tijekom središnje svečanosti u Kninu.
"Prisjećamo se svih branitelja, a s osobitom zahvalnošću onih koji su položili svoje živote u obrani od velikosrpske agresije, od Miloševićevog režima", rekao je i dodao da "njihova žrtva obvezuje da čuvamo istinu, tražimo nestale, utvrđujemo individualnu odgovornost za svaki zločin".
"Proteklih 10 godina identificirane su 343 osobe nestale i smrtno stradale u Domovinskom ratu. Hrvatska traga za još 1725 nestalih i nećemo stati dok se ne rasvijetli sudbina svakog od njih", poručio je.
Kazao je da je "Oluja bila briljantna pobjeda". "Oluja je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u BiH i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu. Za Hrvatsku je nakon Oluje obavljena mirna i uspješna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je Hrvatska dovršila proces svoje teritorijalne cjelovitosti. Te povijesne činjenice one su na kojima počiva naš ponos, miran, dostojanstven i nepokolebljiv", rekao je.
Plenković je u govoru rekao da je danas "naša odgovornost toj slobodi osigurati trajnost i snagu". "Naša se zahvalnost ne iskazuje samo riječima, nego konkretnom brigom za dostojanstvo branitelja. Stoga će najesen Vlada Hrvatskom saboru uputiti izmjene dvaju zakona kojima će se uvesti dodatak uz mirovinu čiji će iznos ovisiti o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske. Također, prema istom kriteriju povećat ćemo i najniže braniteljske mirovine. A nakon što smo 2017. i 2022. ukinuli dva ranija smanjenja, ukinut ćemo i posljednje smanjenje mirovina pripadnika vojske i policije uvedeno 2002. godine. Tim ćemo izmjenama obuhvatiti oko 200.000 hrvatskih branitelja", najavio je.
Istaknuo je i da se Hrvatska nikoga ne boji. "Hrvatska se ni sa kime ne natječe u naoružanju, ne prijetimo nikome, ali se ne bojimo nikoga. Na svaku prijetnju znat ćemo odgovoriti. Hrvatska više nikada neće biti nespremna ili nezaštićena. Želimo li mir, moramo biti sposobni i obraniti ga, zato snažno ulažemo u Hrvatsku vojsku", rekao je.
Dodao je da se jača i hrvatska obrambena industrija. "S vodećim europskim partnerom razvijamo besposadne oklopne sustave koji će pratiti naše buduće tenkove Leopard. Dronove hrvatske proizvodnje koriste brojne članice NATO-a. S jednim od vodećih svjetskih proizvođača pripremamo gradnju tvornice streljiva. Proizvodimo pištolje, strojnice, kacige. To je današnja Hrvatska, slobodna i samostalna", poručio je.
"Neka nam hrabrost hrvatskih branitelja bude trajno nadahnuće, njihova pobjeda izvor ponosa, a slobodna Hrvatska naš zajednički zavjet", zaključio je.
Plenković i Milanović zajedno u prvom redu
Predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković sjedili su u prvom redu tijekom središnje svečanosti proslave 31. obljetnice VRO Oluja u Kninu. Nisu sjedili jedan pored drugoga, već je između njih sjedio Robert Puja, predsjednik Udruge veterana 7. gardijska brigada "Puma", a do Plenkovića je bio hrvatski član predsjedništva B i H -a Dragan Čović. Ministri u hrvatskoj vladi su bili u redovima iza.
Nakon govora državnog vrha uslijedio je tradicionalni prelek Krila Oluje, zajednički padobranski manevar policije i HV -a te manevar aviona RAF -ala.
