Geoekonomski ured Sveučilištu u Mariboru proveo je opsežna istraživanja i analize u sklopu priprema Bosne i Hercegovine za ulazak u punopravno članstvu u EU koja su iznimno važna za Šibenik, njegovo gospodarstvo i geoekononomski položaj u skorom novom okruženju. Slovenski stručnjaci ocijenili su da je Šibenik, odnosno da je njegova luka ostala zarobljen u takozvanoj turističkoj monokulturi, te da je zanemarila svoje stvarne gospodarske potencijale i značaj koji proizlazi iz njenog položaja prema susjednoj Bosni i Hercegovini: -Šibenik je zanemario svoju prirodnu ulogu maritimnih vrata Bosne i Hercegovine odnosno Kantona 10 - Livno, Tomislavgrad i Kupres, energetskog i sirovinskog bazena čije gospodarstvo guše visoki transportni troškovi – tvrde slovenski analitičari te upozoravaju da je za oživljavanje Šibenika kao izlaza na more bosanskohercegovačkog gospodarstva neophodna modernizacija i izgradnja pruge Knin – Livno te tvrde:
-Pruga Knin – Livno ulaganje je u nacionalnu sigurnost. U uvjetima kada regionalni rivali aktivno preusmjeravaju robne tokove, ova logistička vertikala postaje brana marginalizaciji hrvatskog logističkog prostora. Šibenik nudi najkraći i najbrži put do globalnih tržišta Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. – te naglašavaju da se Hrvatska moć u Bosni i Hercegovini ne mjeri deklaracijama, već kilometrima pruge i tonažom u lukama.
-Povezivanjem Šibenika s Kantonom 10 stvara se koherentna ekonomska regij koja osigurava demografsku opstojnost i neutralizira vanjske pritiske.
Luka Šibenik kao izlaz za drvnu građu iz Bosne i Hercegovine izgrađena je krajem 19. stoljeća. Luku je izgradio poduzeće "Steinbeis" njemačkog industrijalca Otta von Steinbeisa, koji je dobio jkoncesije za eksploataciju bosanskih šuma. Operativnu obalu Luke Šibenik Stainbeis dugih 437 metara gradio je od 1906. do 1921. godine kada je ona postala moderna industrijska i izvozna luka. Ime "Šipad" (Šumsko industrijsko privredno akcionarsko društvo) luka dobiva 1921. godine, kada je to poduzeće osnovano u Sarajevu i preuzelo poslovanje bivših koncesionara u novoj državi Kraljevini SHS. Pod tim imenom luka je postala prepoznatljiv simbol za izvoz drva kroz cijelo 20. stoljeće. Važnost Luke Šibenik kao „izlaza na more” susjedne Bosne i Hercegovine prepoznao je tadašnji načelnik Šibenika, Ante Šupuka, te omogućio Otto von Steinbeis izgradnju luke čiju su važnost prepoznale i ostale države u čijem sastavu se Šibenik nalazio do osamostaljenja Hrvatske, a zanemarena je tek tada.
