U suradnji četiri hrvatske glazbene škole i Umjetničke akademije u Splitu nastao je bogat kulturno-umjetnički program „Tragom glagoljice u glazbenom vremeplovu“ koji je izveden 23. veljače u Kući umjetnosti Arsen povodom obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Time se Glazbena škola Ivana Lukačića četvrtu godinu zaredom pridružila obilježavanju ovog značajnog datuma.
Nakon uvodnog izlaganja ravnateljice Glazbene škole Ivana Lukačića, Ruže Raguž Cukrov, koja je ukazala na važnost promicanja ljepote i vrijednosti glagoljaškog pjevanja kao trajne inspiracije mladim glazbenicima, uslijedilo je zanimljivo predavanje. Akademski slikar Valentino Dražić Celić izložio je temu „Glagoljica kao geometrijski i simbolički sustav“, dok je glagoljaške napjeve, hrvatske skladatelje i izvedbe učenika predstavljao dr. sc. Mirko Jankov, asistent na Umjetničkoj akademiji u Splitu.
U programu su nastupili klapa Dota (GŠ Ivana Lukačića, Šibenik), učenici solo pjevanja te muška klapa GŠ Josipa Hatzea iz Splita. Pjevački odjel šibenske škole izveo je starohrvatske crkvene pjesme, a vokalno su se izrazili učenice i učenici: Paula Pirjak i Lucija Orlović (Šibenik), Ani Williamson, Ana Zoraja, Maksim Musinov, Paško Bradarić Šlujo, Ivano De Micheli Vitturi i Rafaela Šegota (Split), Klara Ljubičić (Imotski) te Lucija Zmijanović (Zagreb).
Za veličanstven kraj nastupio je srednjoškolski zbor Glazbene škole Ivana Lukačića pod vodstvom profesorice Marice Berić. Program su pripremile i učenike mentorirale profesorice Sanja Erceg-Vrekalo, Ivana Šutić, Ana Grubić Miškić, Mira Grujić, Alma Mimica i Klasja Modrušan, uz klavirsku pratnju Kristine Pešić, Mirjane Erceg Runjić, Marije Sekso i Petra Krokara. Vizualni identitet ovogodišnjeg događaja izradila je Lucija Zmijanović.
Hrvatska glagoljica, kao naše povijesno pismo i prepoznatljivo obilježje pismenosti, važan je simbol hrvatskog identiteta. Njezina slova ne nose samo estetsku vrijednost, već i duboku poruku; prvih devet slova (Az, Buki, Vjedi, Glagolju, Dobro, Jest, Živjeti, Zelo, Zemlji) poručuju: „Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti na Zemlji“. Ta misao, da je upravo pismenost temelj dobroga života, odjekivala je i tijekom druženja nakon koncerta, gdje su već započeti planovi za sljedeći glagoljaški susret — događaj koji je postao nezaobilazni dio kulturne slike grada Šibenika.
