20-godišnji Sebastian Ćato široj je hrvatskoj javnosti postao poznat 2022. godine kada je imao samo 17 godina, a kada je objavio „Unexpected faunistic records of Rhacocleis annulata, Eyprepocnemis plorans, and Xya pfaendleri (Orthoptera) from Croatia and Slovenia“. Bio je to njegov prvi izvorni znanstveni članak, a Sebastian je postao najmlađi autor jednog takvog grada u Hrvatskoj. U to je vrijeme Sebastian otkrio i čak tri nove vrste malih životinja – jednog zrikavca i dva skakavca od kojih dva nikada nisu prije uočena u Hrvatskoj i jedan u Dalmaciji. Što se događalo u međuvremenu, Sebastian Ćato, danas student na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pričao je u nedjelju 27. travnja, od 11.15 sati u klubu Azimut, u Šibeniku. Upozorio je, uz ostalo, na "zločin" koji činimo živom svijetu u moru nasipajući obalu šljunkom ili betonirajući je.
Mlada nada
Bili su to „Mali botanički ragovori“ u sklopu programa 4. festivala prirode Flora Dalmatica Zvijezda razgovorabio je 20-godišnji Sebastian Ćato iz Vodica, student u Zagrebu, kojeg neki od milja nazivaju i baštinikom Roberta Visiania kojemu je Flora Dalmatica posvećena.
Njegovo proučavanje priča flore i faune počelo je skupljanjem sukulenata, ubrzo nakon toga počeo se zanimati za ostalo bilje, ali i kukce da bi naposljetku otkrio tri nove vrste. Stoga ne čudi što ga danas znalci smatraju “mladom nadom hrvatske taksonomije“.
