Šibensko – kninska županija je prva u Hrvatskoj dobila Strategiju sinergijskog razvoja ruralnog i zdravstvenog turizma koju je naručila TZ Šibensko – kninske županije, a izradila ju je Bura Medical Group na čelu s dr.sc. Miljenom Burom, rođenim Šibenčaninom, svjetski poznatim stručnjakom za štitnjaču koji se od 2016 . godine posvetio razvoju zdravstvenog turizma. Tu je studiju predstavio na skupu koji je u četvrtak održan u Centru za nove tehnologije Trokut.
Dr. sc. Bura je na početku predstavio sebe i sviju tvrtku. Od 2016. godine involviran JE u razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj i predsjednik je Hrvatskog klastera za zdravstveni turizam i osvještava javnost o tome da je zdravstveni turizam idealan za produljenja turističke sezone čemu težimo, ali malo na tome konkretno radimo.
„Taj nas je posao potaknuo da sistematiziramo naš rad posljednjih godina kada smo intenzivno tražili i istraživali razvojne mogućnosti Hrvatske. Dio toga je i Inicijativa „Moja Hrvatska 2030.“ Kada smo 2022. u Zagrebu organizirali Investicijski forum na kojem je izneseno više različitih viđenja i naglasaka u razvoju RH. Izazov koji se postavlja u nalaženju novih rješenja za ruralni prostor, postavio se i pred nas, te smo u cjelini analize tražili ta nova rješenja.Od kada sam s tim krenuo imamo isti problem s turizmom, a to je sezonalnost, sezona školskih praznika. Kod nas turizam traje intenzivno dva do tri mjeseca. Kad govorimo o produljenje sezone ne gađamo u sridu. U to vrijeme putuje prvenstveno generacija 50 plus, a odnedavno i mladi ljudi, a za njih nam treba razvijenija infrastruktura, puno jača od one u ljetnim mjesecima”, kazao je Bura.
Strategija koju su izradili nudi produženje sezone kroz privlačenje generacije 50 plus no za to, kako je istaknuo, treba ustrojiti zdravstvenu infrastrukturu, prvenstveno radi domaćeg stanovništva, a onda bi je mogli koristiti i turisti. Ne vidi da se trenutačno na tome radi jer u sezoni nema ni dodatnih liječnika ni povećanih ambulantnih i bolničkih kapaciteta.
„Od 2008. radimo na osviještavanju potrebe i načina razvoja zdravstvenog turizma. Radili smo na ozbiljnim projektima. Spominjao se nekada i sportsko – rekreacijski centar Račica u Vodicama, a dio toga što je planirano odrađuje Dental centar Dubravica. Tražili smo nova rješenja za razvoj ruralnog prostora Šibensko-kninske županije, ali isto tako i za primorski dio, koji se mora odmaknuti od ponude „sunca i mora“ i pronaći nove razvojne pravce. U našoj županiji postoje velike mogućnosti, a grad Šibenik kao sjedište županije, ima posebnu ulogu. Sigurno možemo reći da je razvoj Županije vezan za razvoj Šibenika, ali i obrnuto”, kazao je dr.sc. Miljenko Bura.
U Strategiji koju su izradili upozoravaju da je nužna izgradnja zdravstvene infrastrukture kako bi turisti znali da dolaze u za njih sigurno područje, potom brendiranje Županije, a posebno dalmatinske zagore kao zdravog područje sa zdravim resursima od vode do proizvodnje hrane. Bura smatra da bi u toj sinergiji sa zdravstvenim turizmom trebalo više govoriti o čistom okolišu dalmatinske zagore, proizvodnji autohtone hrane i uopće zelenoj tranziciji koja je trend u svijetu. Veseli ga što u zagori ima sve više OPG -ova, ali upozorava na to a ih se, nakon što im se odobri inicijativni kapital ostavlja na milost i nemilost tržišta i da moraju raditi sve sami od osnovne djelatnosti do marketinga i u tome se gubi ono što ima Istra, a to je brendiranje destinacije.
Video linkom se javio dr.sc George Bobvosh, Development Consultant to Wyndham Hotels &Resorts Head , Business Development for DDG Group Savils i suradnik Bura Medical Group koji je igrao ključne uloge u razvoju brojnih projekata kao i mega projekata kao što su, primjerice, Porto Montenegro i Arena Zagreb. Kazao je kako Hrvatska danas nudi znatno bolje uvjete. Za razvoj turizma od Crne Gore, ali da treba imati viziju i internacionalne brendove koji mogu dovući goste.
„Jedna mala Crna Gora uz kratku obalu je puno toga ostvarila jer su shvatili da im ne treba masovni nego luksuzni turizam. Imaju tri projekta s kojima su preobrazili svoj turizam. U Hrvatskoj nedostaje hotelskog smještaja, a 90 posto svih hotela nisu brendirani i ne mogu imati veći broj turista. Rade najviše pet mjeseci u godini. Trebamo imati dodatnu ponudu poput golf ili medicinskog turizma za što imamo fantastične klimatske uvjete, a Hrvatska je i prometno pristupačna. Bitna je fizička infrastruktura i to prvenstveno za domaće stanovništvo zbog njih, a ne zbog turista. Kad stavimo Hrvatsku u širi kontekst imamo fantastične preduvjete za produljenje sezone i pokušat ćemo dati i vašem području pozitivnu, razvojnu energiju”, optimistično je završio svoje obraćanje.
Dr.sc. Bura je govorio i o akcijskom planu za produljenje sezone i uspostavu sinergije ruralnog i zdravstvenog trizam do 2030. godine. Upozorio je na važnost helikopterske hitne pomoći koja, uz porođajne muke, funkcionira u Hrvatskoj, ali šibensko područje je ostalo izvan tog sustava. Treba se izboriti da tu bude jedna bazična stanica a helikoptere i to za područje Šibensko – kninske, Zadarske i za najveći dio Ličko – senjske županije. Treba i više govoriti o zdravom životu koji pruža dalmatinska zagora, čistoj vodi, proizvodnji zdrave hrane „ Te kvalitete više vide stranci neko mi jer mi smo još koncentrirani na more i sunce, Pitanje svih pitanja je pitanje provođenje strategije. Imamo je, ali stoji u ladici i ne pratimo što smo iz godine u godini napravili. Osim toga međusobno ne volimo surađivati i koordinirati akcije nego je svatko usmjeren na sebe što nije dobro.Nismo iskoristili post kovid jer 20 posto ljudi ima velike posljedice od kovida i sigurno bi došli na ova područja na rehabilitaciju i oporavak”, nabrajao je Bura što ne činimo, a trebali bismo.
Na kraju je predložio i niz stvari koje bismo u Šibensko – kninskoj županiji trebali napraviti to telemedicinska tehnologija i osnivanje telemedicinskih centara za što bi se mogle iskoristiti i postojeće ambulante, gradnju malih akva parkova u ruralnom dijelu jer svaka kuća ne mora imati bazen, razviti ozbiljnu gastronomsku ponudu u zaleđu kao dio integrirane ponude zdravstvenog i ruralnog turizmate smještajnu ponudu organizirati kao difuzne, raspršene hotele.
