Najnoviji statistički podatci o iseljavanjima i doseljavanjima u hrvatske gradove govore o tome da Knin rapidno gubi svoje stnovnike. Lani s eiz njega iselili dvostruko više ljudi nego što se doselilo.
Za razliku od ostatka Dalmacije, Knin zaobilazi i razvoj i ljudi jer posljednje desetljeće kontinuirano gubi stanovništvo ostajući samo simbol grada u kojem se slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Iz Knina, koji je od 2011. izgubio četvrtinu svog stanovništva i na popisu 2021. je imao svega 11,6 tisuća stanovnika, i lani se iselilo 499 stanovnika, od toga njih 225 u inozemstvo, a istodobno se doselilo svega 236 osoba,kako piše Večernji list.
Usporedbe radi, u općinu Podstrana koja ima 1200 stanovnika manje od Knina lani se doselilo 770 osoba, a od toga njih 310 iz inozemstva, dok je iselila 371 osoba. Osobito mjesta uz obalu, općine, gradići i gradovi i neki otoci odskaču po dvostruko i većem broju doseljenog stanovništva nego odseljenih. Među njima su Novalja, Preko na Ugljanu, općina Vrsi kod Zadra, općine Klis i Podstrana kod Splita, Supetar na Braču, te otoci Pašman, Vis i mali istarski gradovi Buzet, Medulin, Rovinj...Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska strane radne snage poput Zagreba i gradova u Zagrebačkoj županiji, te Istri nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je uz obalu kupilo nekretnine, te povratnici iz inozemstva.
Što se događa s Kninom, jer tko god bio na vlasti taj grad i dalje samo gubi ljude?
- Knin se ne razvija kao regionalni centar jer ga je zaobišla i autocesta i umjesto da bude regionalni centar koji okuplja stanovništvo i ima pozitivnu migracijsku bilancu, nažalost u Kninu se potvrdilo da je strateška odluka da ga autocesta zaobiđe bila loša za taj grad, objašnjava demograf Stjepan Šterc, prenosimo iz Večernjeg lista.
