Tribina zanimljivog naziva „Etika i genetika’ posvećena pitanjima koja su od iznimne važnosti za liječnike, pacijente i društvo u cijelini održana je u Šibeniku, u Kući umjetnosti Arsen, u organizaciji Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore i njezinog povjerenstva za Šibensko-kninsku županiju, uz podršku Grada Šibenika. O toj temi govorili su prof. dr. sc. Dragan Primorac, dr. med., prof. dr. sc. Borut Peterlin, dr. med., prof.dr.sc. Branka Rešetar, mar.iur., prof.prim.dr.sc. Lada Zibar, dr.med., Nino Brajković, dr.med., prof.dr.sc. Tea Štimac, dr.med., prim. Dr.sc. Ivan Žokalj, dr.med, a osim liječnika tribunu su pratili i šibenski profesori etike te učenici šibenske Medicinske škole.
Ta je tribina organizirana kako bi se razgovaralo o primjeni znanja iz genetike s obzirom na to da se, razvojem suvremene medicinske dijagnostike, odnosno analizom gena za koje se utvrdilo da su odgovorni za neke bolesti, postavlja pitanje je li liječnicima dozvoljeno mijenjati genetski slijed aminokiselina pa da tako promijeniti i gen nekoj osobi i tako spriječiti nastajanje nekih bolesti, kaže Nino Brajković, povjerenik županijske podružnice HLK -e.
„To bi na određeni način spasilo mnoge ljude, a medicina je došla do toga da se promjena gena može detektirati genska bolest i već u maternici, kod nerođenog djeteta promijeniti redoslijed gena, i takva osoba ne bi bila bolesna. I dok genetičari razmišljaju da se promjena genetskog slijeda može napraviti u općoj populaciji, toliko roditelji koji znaju da će dijete biti rođeno s nekim anomalijama to ne žele, žele prihvatiti dijete kakvo jest, bez uplitanja medicine”, ističe dr. Brajković.
Danas postoji realna opasnost da neki, nesavjesni liječnici, genetičari iskoriste mogućnosti odnosno zloupotrijebe saznanja i da bi se, pod krinkom znanosti, dovelo čovječanstvo do mogućnosti da svi jednog dana budemo isti, visoki, crni, bijeli. Mogu se usavršiti dijagnoze i terapije bolesti. Preokrenuti proces starenja, a sve to nije praćeno potrebnim zakonskim okvirima.
„Sve skupa je podložno i pravnoj legislativi, a kao što znamo ta legislativa u svakodnevnom životu ne prati što se događa. Dok se to ne uskladi jako je teško napraviti iskorak u genskoj medicini. No, bez obzira na sve probleme, budućnost dijagnostike i liječenja sigurno ide u pravcu genetike. Ona će u kratkom vremenu omogućiti da će pojedine bolesti, tumorske, kardiovaskularne i druge biti personalizirane što znači da nećemo sve tumore liječiti na isti način. Mi znamo da svaki tumor nije isti jer ni dva tumora debelog crijeva kod dva čovjeka, ili dojke nisu isti. Takva su liječenja jako skupa, ali već od prije 20-ak godina dostupnost takvih lijekova je puno veća i u dogledno vrijeme će biti prihvatljivi svima. Informacije su dostupne brzo, tajni nema jer se radi interdisciplinarno i to je budućnost medicine”, napominje dr. Brajković.
Veliku pozornost izazvao je nastup prof. dr. sc. Dragana Primorca, dr. med., forenzičara, genetičara i znanstvenika koji je stručnjak i za personalizirano medicinu u kojoj je genetika vrlo važna. On je govorio i o primjeni te medicine u kliničkoj praksi.
„Za nas je bila čast da takav, svjetski priznati znanstvenik boravi u Šibeniku i govori o toj temi. U svim svojim, nebrojenim uspjesima nije zaboravio tko i odakle dolazi tako da je omogućio brojnim mladim stručnjacima da se školuju u svijetu. Hrvatska nema potrebnu infrastrukturu za takvo područje pa su njegovi ‘nasljednici ‘boravili u Velikoj Britaniji, Americi i Izraelu, a svjetski su stručnjaci dolazili u Hrvatsku. U svakom slučaju, tema o kojoj smo na ovoj tribini govorili je kompleksna. Potrebno je i dalje tražiti odgovor na to gdje je granica medicine i genetike i tko ima pravo odlučivati o nečijoj sudbini”, zaključuje Brajković.
Taj šibenski kirurg, subspecijalist plastično-rekonstruktivne i estetske kirurgije na tribini je govorio o novoj industriji i modi uljepšavanja vanjskog izgleda kroz plastičnu kirurgiju koja posljednjih 20 godina doživljava boom.
„Sve to skupa prelazi okvire plastične i rekonstruktivne kirurgije i dolazimo do estetske medicine. Ljudi kad žele lijepo izgledati posežu za raznim zahvatima. Od bezazlenih operacija ušiju ili nosa, došli smo do povećanja grudi, smanjenja tjelesne težine, oblikovanja usana pa do promjene boje kože, do promjene spola. Uveli smo pojam transrodnosti, a sve to prati industrija, proizvodi su lako dostupni. Nema pravila tko to smije raditi jer iza svega stoji profit. Javlja se i etička dilema nama liječnicima. Naš osnovni postulat da ne smijemo poduzimati ništa što pacijentu škodi, a što su ovi zahvati radikalniji, to su opasniji. Pritisak je veliki. Pacijente danas zovemo klijentima, a zahvate tretmanima. Za neke kolege, nažalost, profit je postao važniji od liječenja ljudi” upozorava dr. Brajković.
Jedan od zaključaka i ove tribine je da sve treba biti transparentno, da ljudima treba sve objasniti i predočiti im što ih čeka te dobiti njihovu suglasnost i onda će krizinih situacija biti puno manje.
