Datum objave: 01. Veljača 2023

OVO BI SIGURNO OBRADOVALO POKOJNOG PJESNIKA MLADENA BJAŽIĆA:Čakavica, kojom se govori i na šibenskim otocima, priznata kao jezik

Diana Ferić
Diana Ferić

Čakavica je, bez puno pompe i od naših medija potpuno nezapaženo, postala jezik koji prizna međunarodna akademske organizacije za brigu o klasifikaciji svih jezika čovječanstva. Dobila je i svoj ISO jezični kod za identifikaciju čakavskog jezika u svim domenama: ckm.

Do sada se smatrala jednomod triju dijalekata hrvatskog jezika. Povijesni događaj čakavskim govornicima otvara put za mnogo veće lokalno i državno priznanje, koje je do sad izostajalo jer se čakavicu smatralo samo dijalektom.

Ta bi vijest sigurno posebno obradovala uglednog književnika i novinara, Zlarinjanina Mladena Bjažića godišnjicu čiju 6. godišnjicu smrti obilježili ovih dana jer je on jedan od zadnjih pjesnika na ovom prostoru koji je pisao na čakavici i zdušno se zalagao za očuvanje autohtone zlarinske čakavice. Izdao je i zbirku pjesama "Zlarinski čaiku". Bio je voditelj ljetne škole zlarinske čakavštine "Neka zvoni ča", koju je predano i s ljubavlju vodio zadnjih desetak godina svojega života. Na čakavici, koja se govorila i u Docu, pisao je i šibenski pjesnik Vinko Nikolić,a na tom sada jeziku pišu i neki lokalni pjesnici:  Mladen Tabulov TrutaMira Keljalić (Zlarin), Edita VlahovJosipa Bepa JuratIvan Dobra Žirjanin (Žirje), Katarina Simsig (Hvar), Dinko Škevin.

Čakavski narječjem govori se u Istri, na hrvatskim otocima i uskom obalnom području Primorja i Dalmacije. Istrijani su općenito lokalpatrioti te su veoma ponosni na svoj čakavski, svako selo ima drugačiji naglasak te mještani znaju koristiti i drugačije riječi za istu stvar.  Jezik je ono što nas čini drugačijima, prepoznatljivima u svijetu. Jezik je središte kulture, glavni čuvar našeg sustava vrijednosti. Naša će kultura nestati kada i ako nestanu jezici na kojima se ona temelji. 

Čakavski i kajkavski se odavno u međunarodnom svijetu lingvističke nauke smatraju jezicima, a ne puka narječja hrvatskog standardnog jezika. Čakavski je čak u nekom smislu međunarodni jezik, jer se govori u Hrvatskoj i u još četiri države članice Europske Zajednice (u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj), napisoa je Marin Tudor za portal Rijeka Danas.

O potrebi da se ovjekovječi čakavski kao jedan od jezika našeg svijeta dosjetio se američki profesor lingvistike sa prestižnog University of CaliforniaKirk Miller, u akademskom svijetu poznat kao uspješan field linguist zaslužan za istraživanje i popularizaciju manje poznatih jezika čovječanstva.

Uvidjevši da se nitko nije sjetio klasificirati i identificirati čakavski kao službeni jezik, Miller je sam odlučio poslati marljivo smišljen i napisan zahtjev 2. rujna 2019. godine za priznanje i dokumentiranje čakavskog jezika organizaciji zvanoj SIL International.

Ovo je međunarodno priznanje za čakavski govorni svijet ne samo značajni, nego doista epohalni događaj. Na globalnoj razini će se početi ozbiljnije proučavati čakavski jezik i promovirati će se više proučavanje i učenje čakavice na slavističkim odjelima sveučilišta izvan Hrvatske. Za očekivati je kroz sljedećih nekoliko godina mali procvat akademske, ali i izvan akademske literature o čakavskom jeziku.

No prije svega će novi status doista širom otvoriti vrata čakavskim govornicima da zatraže službeno priznanje jezika tamo gdje on najviše i treba biti priznat, to jest u zemljama u kojima čakavci žive skoro 1500 godina, a možda i duže. Bilo bi doista jako tužna i perverzno ironična povijesna prekretnica da, nakon što je barem 12-ak dugih stoljeća preživio svakakve vrste dušmanskih invazija, zakonskih zabrana i promjena jezičnih moda,  čakavski jezik izumre upravo u doba prve doista neovisne i slobodne države hrvatskog naroda, kojem je on materinski jezik.

Međunarodno priznanje čakavskog jezika i sljedeći potezi Hrvatske će tako sigurno postati važan kulturni čimbenik na europskom putu naše države i same hrvatske civilizacije, jer se u Europi već desetljećima s ljubavlju njeguje lokalne i manjinski jezike, na njima se jako efikasno (i unosno) grade jedinstveni regionalni i nacionalni brendovi, a preko tih se promiče pravo poštovanje građana prema svojim lokalnim zajednicama.

 

Iz kategorije: Vijesti