Promjene paradigme u planiranju i osmišljavanju projekata prema načelima Novog europskog Bauhausa,o kojem se jučer i danas raspravljalo na Konferenciji „Novi europski Bauhaus u Jadranskoj Hrvatskoj” u organizaciji šibenskog ABC i njegovog Europe Direct Centra, nema bez ljudi obrazovanih za zanimanja budućnosti TE multidisciplinarnog pristupa koji taj projekt podrazumijeva. Riječ je o implementaciji, kako to stoji u načelima NEB -a, lijepih, održivih i isključivih projekata. Zbog toga je današnji, drugi dan te konferencije počeo raspravom upravo o novim znanjima i obrazovanju poduzetnika koji će razvijati održiva i zelena rješenja u lokalnoj zajednici. Sudjelovali su Dr.sc. Frane Urem, prodekan Veleučilišta u Šibeniku, Lovorka Blažević, dekanica Veleučilišta u Kninu, dr.sc. Mate Car, voditelj Centra za strateško upravljanje i menadžment Katoličkog fakulteta te preko video linka dr.sc. Ivan Juraga, bivši dekan Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju u Zagrebu i prof.dr.sc. Marko Delimar, voditelj Studija energetske učinkovitosti u Šibeniku koji obrazuje kadar upravo za zelene industrije.
Marko Delimar se pohvalio se da do sada imaju četiri generacija prvostupnika, inženjera za koje se tržište rada doslovno, kako je kazao, “tuče”.
“Zaposleni su u praksi, najviše u industriji obnovljivih izvora energije, ali i na poslovima lokalne uprave i samouprave. Trebalo bi ih najmanje 300 , a mi ih godišnje proizvedemo petnaestak. To su mladi ljudi koji će stvarati da bismo mi mogli raditi. Ljudi koji ga završe rade na onome što je u samom fokusu u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Radimo na zelenim industrijama, na tome da nam život bude dobar, ali da ne uništavamo planet. Moramo djeci reći da studiraju ono što je dobro za njihovu djecu i unuke, a ne sa njihove roditelje i djedove i bake", istaknuo je.
Prof. dr.sc. Ivan Juraga bivši dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu koji je sudjelovao u osnivanju tog studija u Šibeniku ocijenio je kako Šibenik ima veliki šansu u obrazovanju upravo kadrova za održivi razvoj i nove tehnologije kako zahvaljujući tom studiju tako i zahvaljujući svom gospodarskom okruženju, tvrtkama na Poduzetničkoj zoni te Impol – TLM- u i Iskra brodogradilištu Šibenik.
„Treba imati visokoobrazovane kadrove, ali i osposobiti mlade ljude i starije prekvalificirati za zanimanja koja zahtijevaju posebne vještine. Recimo zavarivanje...To nije više leći pod brod i zavarivati. Sada se za to koriste složene i robotizirane mašine. Bez toga nema proizvodnje aluminijskih brodova. Šibenik tu ima veliku šansu. Tu je i Regionalni centar kompetencije za područje strojarstva koji se počinje graditi. Šibenik ima sjajnu budućnost, ali bez potrebnih kadrova bit će vrlo teško”, kazao je, a moderatorica Mira Lepur, ravnateljica Regionalne agencije je zaključila kako nas „čeka regionalna mobilizacija svih dionika u osiguravanju tih kadrova” .
Sektor poljoprivrede i sigurnost hrane globalno su u centru, a drukčiji pristup uzgoju biljaka i proizvodnji hrane dio je i Novog europskog Bauhaus. Lovorka Blažević, dekanica Veleučilišta u Kninu predstavila je njihove studijske programe, prehrambenu tehnologiju i poljoprivrede krša. Nažalost interes studenata za ovakve vrste studija opada.
„Mi nudimo najnovija tehnološka znanja i znanja da ih pripremimo za tržište rada. Naši studenti su prepoznati na tržištu rada. Mnogi su kao poduzetnici vlasnici OPG -ova. Imamo niz inovativnih proizvoda koje s njima razvijamo. Tehnologija prebrzo napreduje, ali mi se rado uključujemo naše studente u projekte koji donosi nove spoznaje u poljoprivredi i nove tehnologije kao što je digitalizacija u poljoprivredi. Pripremamo i projekte cjeloživotnog obrazovanja koji će pomoći da ljudi ostanu u ruralnim sredinama i razvijaju svoje OPG -ove”, istaknula je.
Smanjenje broja studenata ne muči samo tu visokoobrazovnu ustanovu nego i Studij energetske učinkovitosti, ali i ostale fakultete u Hrvatsko pa i u Europi. Mladi pokazuju sve manje zanimanja za tehničke studije. Sudionici u raspravi nisu znali odgovoriti točno zbog čega je to tako. Veliki utjecaj imaju demografski faktori, ali i način obrazovanja.
„Mladi ljudi zaziru od tehničkih fakulteta jer misle da su teški i zahtjevni. Teško je odgovoriti na pitanje koliko na to utječu aktualne metodama učenja jer sve nam je danas dostupno, sve se zna, ali treba znati postaviti pravo pitanje. Moramo unaprijediti sadašnjost da ne odemo nizbrdo. To znači dobru edukaciju mladih ljudi”, obrazložio je Juraga.
Frane Urem, prodekan za poslovanje Veleučilišta u Šibeniku, koji dolazi iz IT sektora istaknuo je kako su informacijske znanosti interdisciplinarne. „Ne postoje same za sebe. Ne možemo ništa napraviti bez dobrih ekonomista, psihologa, profesora jezika. Mi na Veleučilištu imamo studij poslovne informatike i tu stabilno rastemo. Živimo novi ciklus digitalizacije. Od prosječnog čovjeka se očekuje da u svom poslovanju primijeni tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, a pitanje je koliko ih je za to spremno”.
Očuvanje zdravlja i zdravstveni turizam dio su projekta Novog europskog Bauhausa. O tome je govorio dr.sc Mate Car, profesor na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu.”Kod pružanja zdravstvenih usluga bitno je iskustvo pacijenata, da ono bude ugodno jer će se time više odazivati suradnji s liječnicima i brinut će o svom zdravlju. Važan segment je i zdravstveni turizam kojem moramo dati dodanu vrijednost”, kazao je navodeći primjer iz Zadra u kojem stomatolozi turistima osim svoje zdravstvene usluge nude i posjet nacionalni parkovim i lokalnim OPG -ovim. Šibensko – kninska županija, po riječima Mire Lepur, ide prema tzv pametnoj specijalizaciji koja se zasniva na energetskoj učinkovitosti, poljoprivreda i proizvodnji sigurnost ihrane, IT sektoru i zdravstvenom turizmu.
I danas je priča o Novom europskom Bauhausu nastavljena prezentacijama zanimljivih projekata koji upravo počivaju na njegovim postulatima održivog razvoja, uključenosti, estetike, multidisciplinarnosti i korištenju tehnologije na pametan način. Dr.sc. Sergej Lugović, direktor tvrtke „Vesela motika” koja radi na primjeni digitalnih rješenja za zelenu transformaciju i angažirana je i na međunarodnim projektima prezentirao je to što rade na primjeru uređenja takozvanih zelenih vrtova, na krovovima i u prizemljima . Razvili su modularni sistem po kojem mogu na 24O četvornim metara zeleni vrt implementirati za jedna dan, a razvili su rješenje za praćenje parametara uzgojnih površina iz satelita . rade i na BioAirPurfieru, uzgoju bilja koje istodobno pročišćavaju zrak.
Šibenčanin Matija Bumbak, suvlasnik Platmorme 22, koji je s ekipom nekada radio na vrlo uspješnim EU projektima za Grad Šibenik, a sada su privatnici otkrio je kako su se u jednom trenutku ubacili u realni sektor, u akvakulturu. Uspješni su proizvođači školjaka u šibenskom zaljevu i rade na razvoju te djelatnosti sa stručnim i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj, ali i u Europi.
„Naš cilj je ne samo raditi isplativije nego i korisnije za okoliš i lokalnu zajednicu. Ušli smo u priču da akvakulturu dignemo na višu razinu i da to daje doprinos živtnoj sredini. Fokusirali smo se na školjke jer one se hrane samo onim što je u moru i nema štetnog utjecaja. Radimo niz projekata sa sveučilištima i na razvoju tehnologije za uzgoj i na pametnijim sustavima uzgoja. Želimo u Šibeniku napraviti mjesto u kojem se događaju lijepe priče u akvakulturi. Dio smo digitalnog inovacijskog HUB-a koji pomaže u digitalizaciji prehrambenog sektora kod nas”, ispričao je Bumbak.
Svoju inspirativnu poduzetničku priču sa sudionicima Konferencije podijelila je i Brankica Borović, direktorica tvrtke „Viktoria prirodna kozmetika” koja je prije 10 godina sa suprugom, također projekt managerom, preselila iz Rima u Radučić kod Knina odakle su joj djed i baka. Počeli su skromno, krčenjem zemlje i sadnjom smilja vlastitim rukama i motikom. Danas imaju svu potrebnu mehanizaciju, laboratorij za prirodnu kozmetiku, dvije kozmetičke linije i još dvije u pripremi. Koristila je EU fondove i medije za proboj na tržište i reklamu.
Nina Živković, predsjednica Udruge Ardura i sama se, kada je dobila poziv za sudjelovanje na Konferenciju o Novom europskom Bauhausu upitala, kako je priznala , što će ona među poduzetnicima, ali Mira Lepur je objasnila da je i socijalna uključivost dio tog projekta, a „Aldura” je pravi primjer za to. Kolegica i Nina su krenule nakon završenog fakulteta kao volonterke angažirane na zaštiti dječjih prava i socijalnoj integraciji djece s rizični ponašanje ili djece koja žive u problematičnim obiteljima. Počele su s projektom „ Mali -veliki” u kojem je jedna odrasla osoba postala mentor djetetu u riziku, provodila je s njim vrijeme, pomagala mu u učenju. Tada nisu mogli doći do volontera pa su to bili njihovi prijatelji. Danas imaju dosta volontera, za njihovu Školu za roditelje čeka se red, a organizirali su i dnevni boravak za djecu koja trebaju pomoć jer žive u nesređenim obiteljima ili imaju neke druge teškoće.
„Nudimo im mjesto koje im pruža sigurnost.Nemamo trajne prihode pa stalno moramo mijenjati suradnike. Udruge su brže i djelotvornije u rješavanju problema. U ovom poslu je sigurno jedino to da treba slijediti svoje srce i raditi ono što volimo, a ne ono što donositi neku materijalnu sigurnost jer toga zapravo nema”, poručila je i dobila snažan pljesak.
Na kraju današnje konferencije predstavljeni su neki izvori financiranja poduzetničkih projekata i ideja od onih već prepoznatljivih i poznatih kao što je HAMAG MICRO do onih u Hrvatskoj manje poznatih poput Poduzetničkih anđela u što se ubraja Feelsgood Capital Partners, koji podupire projekte koji su već potvrđeni kao održivi, ali moraju i imati neku korist za okoliš ili zajednicu, kakao je kazala njihova predstavnica Renata Brkić. Novost je bila i prezentacija EIT JUMPSTARTER -a o kojem je govorila Faustina Felici, projektna koordinatorica Europskog instituta za inovacije i tehnologije. Oni pružaju financijsku ali i savjetodavnu potporu timovima, inovatoriam, znanstvenicima, doktorandima ili studentima s idejom o proizvodu ili usluzi kako bi mogla poremetiti postojeća tržišta u zdravstvu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, sirovinama, energetici, urbanoj mobilnosti ili proizvodnom sektoru, a odnedavno potiču i projekte nastale po načelu Novog europskog Bauhausa i to po sistemu natjecanja timova.
Budući da je jedno od načela projekta "Novi europski Bauhaus",koji su organizatori ovom konferencijom, željeli približiti lokalnoj zajednici i poduzetnicima da programi za budućnost moraju biti i lijepi, da moraju imati estetsku dimenziju, danas je sudionicima pružen još jedan umjetnički doživljaj . Članice šibenske Plesne udruge Sjene za vrijeme stanke izvele su dvije plesne točke, u koreografiji svoje voditeljice Zorane Mihelčić, a na glazbu Arsena Dedića.
