Datum objave: 21. Lipanj 2022

dr.sc. NENAD BOGDANOVIĆ / Vrijeme je da sve sredine u Hrvatskoj imaju gerijatre i da se poboljša sustavna skrb o starijim osobama

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Dr.sc. Nenad Bogdanović, porijeklom Šibenčanin, neurolog koji dugo već živi i radi u Švedskoj i kojeg je Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske angažiralo da ustroji gerijatrijsku službu u Hrvatskoj pa je tako postao prvi službeni hrvatski gerijatar održao je danas na 13. kongresu koordinacije obiteljske medicine u Solarisu predavanje o životno važnoj temi  za starije osobe i one koji o njima brinu  pod nazivom „Pristup bolesniku starije životne dobi u ordinacije obiteljske medicine” o čemu se do sada u Hrvatskoj gotovo pa i nije vodilo računa. Napomenuo je, spominjući i dobro iskustvo iz Švedske, kako to mora biti multidisciplinarni pristup u koji bi trebali biti uključeni obiteljski liječnik, medicinska sestra, fizioterapeut, socijalni radnih psiholog, rehabilitator koji bi bili su stalnom kontaktu sa sličnim timom u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti i provoditi plan skrbi o starijim osobama. Cilj je brinuti o njihovom funkcionalnom stanju i povećati kvalitetu njihovog života. 

 
U Hrvatskoj se tek odnedavno krenulo s takvim pristupom. Osnovano je povjerenstvo za gerijatriju, Ministarstvo zdravstva je pozvalo bolnice, županije i institucije koje skrbe o  starijim osobama da raspišu natječaj za posebnu specijalizaciju, za gerijatriju koje do sada u Hrvatskoj nije bilo. Nažalost, do sada su objavljena samo tri natječaja. U Šibensko – kninskoj županiji na to nitko za sada nije reagirao. Dr. Bogdanović smatra da je razlog to što još ne postoji svijest o važnosti gerijatrije kao grane medicine i specijalizacije za nju. 
 
Prema podatcima koje je iznio dr.sc. Bogdanović u sredinama u svijetu koje imaju gerijatrijske odjele smrtnost starijih osoba smanjena je za čak 30 posto. Upozorio je da je veoma važna takozvana gerijatrijska procjena pacijenta u kojoj sudjeluje tim stručnjaka, a ne samo obiteljski liječnik. Testovi za tu procjenu su, kaže on, vrlo jednostavni i za njihovu provedbu ne trebaju posebna znanja. Važno je ustanoviti takozvanu krhkost kod starijih ljudi za što je u Hrvatskoj izrađena skala od 9 faza i bit će na raspolaganju svim liječnicima obiteljske medicine, a o utvrđivanju tog stanja krhkosti ovisi umnogome skrb o starijim bolesnicima i terapija. 
„Mi nismo ni svjesni toga koliko je to važno i koliko te stupnjeve treba utvrditi i kod ljudi koji tek ulaze u stariju dob. Proveli smo ispitivanje u Domu zdravlja Centar u Zagrebu na pacijentima koji su došli na neke redovite pregled  ili zbog nekog akutnog problema i ustanovili da je 44 posto  žena i 36 posto muškaraca imalo dosta visok  stupanj krhkosti što je vrlo zabrinjavajuće”, kazao je dr.sc. Nenad Bogdanović. 
 
Dobro bi bilo napraviti paralelu s najmlađom životnom dobi koja ima svu skrb – od toga da za djecu postoje pedijatri kao specijalisti do toga da je dobro organizirana i skrb i novorođenčadi kroz patronažnu službu . U slučaju bolesnih starijih ljudi sve to izostaje od toga da još uvijek u Hrvatskoj ne postoje specijalisti za njih do toga da je skrb o njima kada ih se otpusti iz bolnice nakon nekog zahvata, recimo operacije kuka, prepuštena samo njihovim obiteljima bez ikakve logističke potpore,a da ne govorimo o teško dementnim ili teško bolesnim starijim ljudima. 
Iz kategorije: Vijesti