Republika Hrvatska, nakon isteka Strategije za suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine obznanila je novu Strategiju za sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. U objavi se naglašava da je borba protiv korupcije jedan od prioriteta među strateškim ciljevima, a to su činkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom.
Autori Strategije za sprječavanje korupcije definirali su korupcija kao društveni fenomen koji ima snažan negativan učinak na vladavinu prava i povjerenje u institucije, kao i na gospodarstvo, demokratsku političku kulturu te društvo u cjelini.
-Ona, naglasili su, nepobitno negativno utječe na gospodarsko blagostanje i prosperitet svih građana te su stoga aktivnosti usmjerene na prepoznavanje, sprječavanje i borbu protiv korupcije na svim razinama prioritet države i cijelog društva. Stoga učinkovita borba protiv korupcije uključuje ne samo nadležna tijela javne vlasti, već i cijelo društvo, poslovnu zajednicu, građane i civilni sektor, kao i međunarodnu zajednicu. Prepoznavanje, sprječavanje i borba protiv korupcije kao društveno neprihvatljivog fenomena uvjetovana je sviješću o društvenim vrijednostima i prihvatljivom ponašanju u društvu s ciljem ostvarenja javnog interesa.
Cilj Strategije je: Ostvarenje modernog demokratskog društva vladavine prava i jakih institucija koje uživaju povjerenje građana, kao temelja blagostanja cjelokupnog društva.
Republiku Hrvatsku ubraja i među države članice Europske unije s najlošijim rezultatom o percepciji građana o korupciji. Čak 97 posto građana Hrvatske smatra da je Republika Hrvatska država raširene korupcije koja izravno negativno utječe na njih i njihov život.
Na pitanje, na kojem je području građanin Republike Hrvatskenajčešće primoran sudjelovati u korupciji, na prvo mjesto građani RH stavljaju zdravstvo s 33,5 posto na drugome je mjestu lokalna samouprava s 15,5 posto, treće je poduzetništvo s 13,4 posto, a četvrto je pravosuđe s 9,4 posto.
