Europska unija usred pandemije korone, energetske i gospodarske krize i opasnog zveckanja oružjem u najbližem okružju pa i samoj Europi, bavi se nečim što je nazvano unapređenje inkluzivne komunikacije. Za taj lingvistički projekt saznalo se kada je u javnost doprla informacija da javni službenici EU trebaju o Božiću izbjegavati riječ Božić te koristiti zamjensku riječ, primjerice, praznik tj. u slučaju Hrvatske recimo, blagdan. U obrazloženju te bizarne preporuke kaže se da nisu svi žitelji Europe kršćani te da bi trebalo poštivati njihove osjećaje i vjerska opredjeljenja u cilju unaprijeđenja inkluzivne komunikacije te doprinosa jednakosti svih žitelja EU i iskorjenjivanju diskriminacije. Ova preporuka izazvala je lavinu prosvjeda i negodovanja, a zasjenila je sva ostala rješenja koja u svojoj preporuci navodi Europska komisija.
Tako se na primjer preporučuje u komunikaciji sa ženama izbjegavati izraze „draga” i „srce”. Od muškaraca se traži da se prema ženi ophode kao prema ženi, a ne kao prema djevojci ili djevojčici, odnosno da se s njima ophodi ljubazno i pristojno kao i s muškarcima. Izraz „djevojka” ili „djevojčica” preporučljivo je koristiti samo za ženske osobe mlađe od 18 godina. Štoviše poziva se muškarce da u razgovoru izbjegavaju koristiti riječi koje označavaju rod ili spol. Poziva se na poštivanje rodne, spolne odnosno transrodne samo opredijeljenosti te preporučuje da se tomu prilagođava uporaba zamjenica „on”,”ona” i „ono”. Ukratko trebalo bi osobu s kojom se razgovara pitati kao želi da je se oslovljava. Štoviše preporučljivo je u pisanoj korespondenciji koristiti kraticu mx. umjesto mr. za gospodina ili ms. za gospođu. Ni tu nije kraj. Preporuka je da se pri govoru na javnim skupovima izbjegava obraćanje dame i gospodo te se preporučuje zamjena dragi/poštovani kolege ili dragi/poštovani sudionici.
Za spolno neopredijeljene žitelje EU, kaže se u preporuci EK, trebalo bi govoriti da su intersex osobe. Posebno poglavlje posvećeno je oslovljavanju osoba s invaliditetom. Primaran je savjet da se na prvo mjesto u rečenici stavlja osoba, a ne teškoća koju ima. Umjesto invalid treba reći osoba s invaliditetom.
Najavljuju se i promjene u ophođenju sa starijima tako da se izbjegne sugeriranje da starost znači nemoć i nesposobnost jer starost nije neko nepoželjno stanje. Ide se i još dalje pa se preporučuje izbjegavanje imenice Europljani za ljude koji žive u EU budući da su Europljani svi stanovnici Europe, a ne žive svi u EU. Umjesto Europljani treba reći – ljudi koji žive u EU.
Zanimljivo je da je sličan problem prije stotinu godina imala tadašnja Općina Šibenik. Općinska uprava na zahtjev svih političkih stranaka, morala je raspraviti (i odlučiti) je li dobro, uputno i korektno reći za sve žitelje šibenske općine da su Šibenčani ili su Šibenčani samo stanovnici Šibenika? Odluka je bila su su Šibenčani svi oni koji žive u Šibeniku, a da su osobe koje žive na području šibenske općine – Općinari.
