Sidebar Menu

Datum objave: 27. Ožujak 2021

TITULA / Šibenik dobio titulu "Grada za mlade" jer je zadovoljio kriterije iz osam tematskih područja, osjećate li to u praksi?

Diana Ferić
Diana Ferić

Karlovac, Koprivnica, Labin, Novska, Opatija, Rijeka, Šibenik, Varaždin i Zabok od jučer su prvi hrvatski “gradovi za mlade”. Tu su titulu zaradili ispunjenjem brojnih kriterija u sklopu projekta “Grad za mlade”, stvorenog i realiziranog suradnjom državnih i javnih institucija te civilnog društva. U Europi postoji desetak takvih certifikata, a tek lansirani hrvatski je specifičan jer stavlja naglasak na konkretne korake koje sami gradovi moraju poduzeti kako bi se kvalitetno bavili mladima i u konačnici im pomogli.

Jednostavno, radi se o priznanjima gradovima koji su youth friendly i koji su zadovoljili kriterije iz osam tematskih područja, od participacije mladih, njihove mobilnosti, preko zdravlja i sporta do zapošljavanja, demografskih poticaja te kulture i obrazovanja. U svakom od područja, gradovi su morali ostvariti minimalno 50 posto propisanih kriterija, vrlo konkretnih i u praksi poticajnih za mlade.

U projektu ne prolazi nominalna podrška mladima, nego konkretni koraci

Primjerice, u gradu mora postojati centar za mlade, grad mora imati usvojen lokalni program stambenog zbrinjavanja u čijem su fokusu mladi, grad mora nuditi i stipendije za deficitarna zanimanja, sufinancirati međunarodnu mobilnost mladih, stvoriti uvjete za skrb o ginekološkom zdravlju, (su)financirati formalne i neformalne obrazovne sadržaje usmjerene mladima, itd. Poanta je projekta, ove godine prvi puta lansiranog, da grad mora biti opredijeljen za mlade, kaže Marko Kovačić, član tima projekta i znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji proučava mlade.

“Ta opredjeljenost ne može biti samo nominalna, nego grad mora pokazati da radi konkretne stvari za mlade. Razlika ovog projekta u odnosu na nacionalnu politiku za mlade je to što projekt nije nominalan, ovdje ne prolazi deklaratorna podrška mladima, već stvarni koraci potkrijepljeni dokazima”, objašnjava Kovačić. Kao nulti preduvjet za to da bi se uopće mogao prijaviti za titulu “grada za mlade”, pojašnjava, grad mora imati osnovan savjet mladih, u gradu delegiranu osobu koja će se baviti projektom, te mora biti potpisnik europske Povelje o lokalnom radu s mladima.

Francuska i Slovenija interesiraju se za hrvatski model

Upravo se kroz potpisivanje te Povelje ostvaruje poveznica s europskim projektom Europe goes local, zbog čega se za hrvatski model, iako tek lansiran, interesiraju druge zemlje poput Francuske i Slovenije, govori Kovačić. Projektom “Grad za mlade” koordinira Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, u međusektorskoj suradnji sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade, Agencijom za mobilnost i programe EU, Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Mrežom mladih Hrvatske i Savezom društava “Naša djeca” Hrvatske.

“Cilj certificiranja gradova je osvijestiti gradove o važnosti stvaranja poticajnog okruženja za mlade. Željeli smo staviti pitanje mladih na agendu gradova i dodatno ih potaknuti na promišljanje o važnosti ulaganja u mlade i rad s mladima”, govori Nives Kopajtich Škrlec, iz Udruge gradova u RH. Nadovezuje se Aleksandra Švast iz Agencije za mobilnost i programe EU i kaže kako je evaluacija 32 ovogodišnje prijave bila izazovna jer brojni gradovi rade sjajne projekte za mlade.

Kontrolirat će se ispunjavaju li gradovi svoje zadaće prema mladima

Ove godine, u kojoj je projekt premijerno lansiran, odabrano je prvih devet gradova za mlade, a natječaj za dodjelu certifikata raspisivat će se jednom godišnje. Gradovi koji su dobili certifikat, morat će ga obnavljati svake tri godine, čime će se kontrolirati ispunjavaju li i dalje svoje zadaće prema mladima na koje ih obvezuje certifikat.

Kovačić iz Instituta za društvena istraživanja kaže da tragom certificiranja gradova za mlade, očekuje veći broj gradova-prijavitelja na Erasmus+ projekte i na programe Europskih snaga solidarnosti, kako bi poticali mobilnost i međunarodnu mrežu volontiranja mladih. Očekuje i više edukacija gradskih službenika o politikama za mlade i njihovo povezivanje s gradovima diljem EU.

Odgovornost prema mladima

U demografskom kontekstu programa “Grad za mlade”, očekuje fokus gradova na društveni demografski kontekst, odnosno na aktivnosti kojima će mladima nuditi strukturirano provođenje slobodnoga vremena, poput radionica za mlade i kulturnih sadržaja (su)financiranih od samih gradova. Predviđa i da će gradovi sve veći naglasak stavljati na formiranje centara za mlade koje će gradovi prigrliti kao svoju dužnost prema mladima, shvaćajući ih kao javno dobro.

“Ovaj projekt jasno daje do znanja da ljudi koji upravljaju gradovima imaju odgovornost stvoriti poticajno okruženje za mlade i činiti konkretne korake za njihovu dobrobit u lokalnoj zajednici”, zaključuje Kovačić.

FOTO: Ilutracija 

Iz kategorije: Vijesti
Označeno u:

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.