Nerazumljiva je i neprihvatljiva odluka hrvatskog premijera da otkaže suradnju u Znanstvenom savjetu petorici znanstvenika koji su sa svojim kolegama i predvođenim Ivanom Đikićem prije dva dana uputili otvoreno pismo u kojem su izrazili svoju zabrinutost zbog širenja koronavirusa. Riječ je o Andreji Ambriović Ristov, Nenadu Banu, Petri Klepac, Branku Kolariću i Igoru Rudanu.
Kako je za Index potvrdio jedan od njih, Plenković je donio odluku o njihovom izbacivanju koju im je jučer priopćio predstojnik premijerovog ureda Zvonimir Frka Petešić. Iz vlade su pak demantirali ovu informaciju rekavši kako im je tek rečeno da je međusobno povjerenje narušeno, a suradnja nema smisla te da su što se vlade tiče oni još uvijek u savjetu.
Svih petero znanstvenika i prije nego što će se pridružiti apelu u kojem su rekli da su "duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije" iskazivalo je javno svoje nezadovoljstvo vladinim mjerama.
Kolarić već duže vrijeme upozorava na potrebu uvođenja strožih mjera
Epidemiolog HZJZ-a Branko Kolarić već duže vrijeme upozorava na potrebu strožih mjera. Još 10. studenog rekao je kako je u Hrvatskoj izgubljena kontrola nad brojem zaraženih. Krajem studenog Kolarić se zalagao za uvođenje većine mjera koje su bile na proljeće.
"Sada ići s nedovoljno snažnim mjerama, mislim da bi imalo pogubne posljedice. Također bi bilo bolje da smo snažnije mjere uveli već prije mjesec dana jer ne bismo imali ovoliki broj ozbiljno bolesnih ljudi", rekao je za N1 tada. Upozoravao je i kako ako se ne uvedu mjere, da je moguće i do 80 i 100 umrlih dnevno u siječnju. A prije pet dana izrazio je sumnju da je broj zaraženih duplo veći nego što se u Hrvatskoj detektira.
Kolarić je doktor medicine i specijalist epidemiologije, redoviti profesor epidemiologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci i voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
I Igor Rudan, doktor javnog zdravstva i genetske epidemiologije međunarodnog ugleda, koji je u početku umanjivao opasnosti epidemije, rekao je 10. studenog za Večernji list kako se od sredine listopada Hrvatska nalazi u situaciji da je širenje zaraze izmaklo kontroli te da je moguće da će doći do situacije u kojoj će se u bolnicama naći jako veliki broj starih i životno ugroženih osoba.
“Nažalost, u Hrvatskoj je već toliko zaraženih da je sada postalo nemoguće izbjeći da i mjesec prosinac bude obilježen drugim valom zaraze i vrlo velikim brojem žrtava. Uz to, nakon druženja za božićne blagdane, i siječanj bi mogao biti vrlo težak za zdravstveni sustav radi novog širenja. Teško je stoga razumjeti bilo koga u našem javnom prostoru tko ovih dana, bez ikakvog znanja o epidemiologiji, istupa u javnosti i nastavlja na bilo koji način umanjivati ili relativizirati ovako tešku javno-zdravstvenu, ali i društvenu krizu, koja će nas mučiti još dugo vremena”, rekao je Rudan početkom mjeseca.
"U Hrvatskoj je u 2019. godini prosječno umiralo oko 140 ljudi dnevno. Među njima, oko 60 ljudi umiralo je svakoga dana od svih kardiovaskularnih bolesti zajedno (infarkta miokarda i moždanog udara), a još oko 40 od svih oblika raka. Time je covid-19 danas postao vodeći dnevni uzrok smrti u Hrvatskoj, što je doista teško vjerovati za bilo koju zaraznu bolest u 21. stoljeću. Takvo što u Hrvatskoj nismo zabilježili desetljećima", rekao je Rudan.
Doktor je javnog zdravstva i genetske epidemiologije, savjetnik je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), UNICEF-a i Svjetske banke te Zaklade Billa i Melinde Gates. U Edinburghu je pokrenuo znanstveni časopis "Journal of Global Health" (2011.), utemeljio Centar izvrsnosti Svjetske Zdravstvene Organizacije (2013.) te osnovao Centar za istraživanja globalnog zdravlja (2015.). U Hrvatskoj je pokrenuo jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima - hrvatsku biobanku "10001 Dalmatinac" - u sklopu kojeg je pronađena biomedicinska uloga za više od 1000 ljudskih gena.
"Zato je samim početkom studenog govorio o 'brzom padu rasta', najavljivao da je Zagreb već 'praktično riješio drugi val, a ostatak Hrvatske bi trebao slijediti za njim', i da se 'već vidi svjetlo na kraju tunela'. Govorio je da ne možemo nikako, ni teorijski, imati 5000 zaraženih u jednom danu u Hrvatskoj. A mi smo ih jučer praktično imali jer je uz već potvrđenih 4500 za još mnoge testiranje bilo odgođeno, a bili bi pozitivni. Dakle, Gordan (Lauc) nema epidemiološko znanje potrebno za procjenu trenutne tragične stvarnosti u Hrvatskoj", rekao je Rudan o Laucu koji je ostao u Savjetu.
Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković, 20. studenog izjavila je kako kasnimo s mjerama te smo ih trebali donijeti dva do tri tjedna ranije. U istom intervjuu rekla je i kako nije poznato koliki je broj zaraženih te da se oni ne mogu na vrijeme slati u izolaciju.
“Ja sam znanstvenik, pratim literaturu i član sam Vladinog znanstvenog savjeta. Kao molekularni biolog više sam zadužena za praćenja cjepiva i predviđanja kada će cjepivo doći, dok moje kolege epidemiolozi više prate taj epidemiološki dio same pandemije. Mi u Savjetu nemamo glasnogovornika i ja mogu govoriti samo u svoje ime, ali iz onoga što sam čula iz razgovora s kolegama i što sam pročitala u znanstvenim izvorima mogu reći da bi mjere ipak trebale biti donesene, a da sam lockdown nikako ne daje rezultate odmah nakon što se uvede. Uvijek postoji jedan odmak koji je ponekad i predug za čekanje, to su tri ili četiri tjedna, dok se vide učinci takvog lockdowna”, rekla je Ambriović Ristov.
Ban sredinom studenog: Treba uvesti mjere koje su se pokazale korisnim u drugim zemljama
I Nenad Ban, molekularni biolog s ETH-a u Zürichu, također je ukazivao na nedostatke u borbi s koronavirusom. Tako je sredinom studenog za Index rekao kako je potrebno imati matematičke modele epidemiologa koji ukazuju na trend širenja zaraze i omogućuju usporedbu sa susjednim zemljama.
“Upravo za takve procjene epidemiolozima su potrebni pouzdani podaci o širenju bolesti, koje mi trenutačno u Hrvatskoj nemamo”, rekao je Ban. U istom intervjuu dodao je kako je potrebno inzistirati na provođenju postojećih mjera u Hrvatskoj te dodati još neke koje su se pokazale korisnima u drugim zemljama. I krajem studenog Ban je rekao kako su Hrvatskoj potrebne restriktivnije mjere.
Ban je jedan od naših najuglednijih znanstvenika u svijetu, profesor strukturne molekularne biologije na prestižnom Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu, hrvatskoj javnosti postao je poznat posebno po tome što mu je 2009. za malo izmakla Nobelova nagrada.
Epidemiologinja Petra Klepac također je već ranije kritizirala vladino nedonošenje mjera. Krajem studenog je upozorila kako se većina zemalja odlučila za oštrije mjere od Hrvatske te da u Europi jedino Estonija ima blaže mjere od nas. Upozorila je i kako je tamo udio pozitivnih testova ispod pet posto.
“Mislim da nas očekuje vrlo teška situacija s velikim pritiskom na bolnice i respiratore te da će bolničko osoblje biti u nezavidnoj situaciji, morat će donositi vrlo teške odluke. Čeka nas i vrlo dinamičan ples s virusom i balansiranjem mjera”, rekla je Klepac.
"U Hrvatskoj, nažalost, očekujemo porast broja umrlih i pritisak na bolnice i medicinsko osoblje kroz cijeli prosinac. Budući da uvedene mjere nisu posebno stroge i kasno su uvedene, vrlo je vjerojatno da nećemo vidjeti onakav učinak kakav bi nam omogućio sigurno druženje s najmilijima preko blagdana. S ovakvim brojevima koje ima Hrvatska većina zemalja bi se odlučila na najstrože moguće mjere. To bi uključivalo npr. ograničavanje druženja među različitim kućanstvima te prelazak viših razreda osnovnih i srednjih škola na online nastavu sada prije praznika. Djeca ispod 10 godina su puno manje osjetljiva na virus i ne pridonose značajno zarazi pa niže razrede i vrtiće nema potrebe zatvarati", rekla je Indexu prije par dana.
Rođena je u Zagrebu, gdje je 1996. završila MIOC. 2001. diplomirala je biologiju i ekologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). 2007. doktorirala je na uglednom američkom sveučilištu Massachusetts Institute of Technology (MIT). Od 2007. do 2009. godine bila je na postdoktoratu na Penn State Universityju, a zatim na Princetonu i Cambridgeu. Od 2018. docentica je na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. 2007. postala je dobitnica prestižne stipendije UNESCO-a za žene u znanosti, prenosimo s portala Index.hr.
