Sidebar Menu

Datum objave: 09. Rujan 2020

NIJE DOBRO /Hrvatska je sada na četvrtom mjestu u Europi po broju oboljelih od bolesti COVID 19, ali i po broju umrlih koji su bili pozitivni na koronavirus

Diana Ferić
Diana Ferić

Već gotovo dva mjeseca u Hrvatskoj svjedočimo visokim, troznamenkastim brojkama što se tiče novooboljelih, ali ono što zabrinjava je sve veći broj smrtnih ishoda, hospitaliziranih i teško oboljelih osoba koje na životu održavaju respiratori, piše Jutarnji list.

Da je situacija ozbiljna pokazuju i podaci ECDC-a (Europski centar za prevenciju i suzbijanje bolesti), gdje se nalazimo pri samom vrhu nezavidnih statistika na razini EU. Osim što smo na četvrtom mjestu po broju oboljelih, iza Španjolske, Francuske i Luksemburga, sada smo se popeli i na četvrto mjesto po broju umrlih. Naime, incidencija 14-dnevnog praćenja broja umrlih na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj iznosi 0,7 posto. Ispred nas su Rumunjska s 3,2, Bugarska s 1,6, i Španjolska s 1,4 posto. Svi ostali imaju bitno bolje statistike, pa tako sljedeće zemlje po redu imaju gotovo duplo manju smrtnost, poput Belgije 0,4 posto, dok primjerice, susjedna Slovenija ima samo 0,1 posto.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da se svi podaci trebaju dobro proučiti, od dobnih skupina, trajanja bolesti, ranije postojećih patoloških stanja, razvoja težih kliničkih slika pa, nažalost, i smrtnih slučajeva, te da se tek tada mogu donositi zaključci.

- Istina je da sada imamo nešto veći broj umrlih i da nismo zadovoljni kad se nađemo pri vrhu neke lošije statistike, ali treba uzeti u obzir da smo daleko ispod mnogo crnjih predviđanja za broj umrlih i osoba na respiratoru. Povećani broj umrlih je u direktnoj vezi s povećanim brojem zaraženih - ističe Beroš. Treba uzeti u obzir, dodaje, da se preminule osobe nisu liječile od danas do sutra, već da su to uglavnom procesi koji traju i po nekoliko tjedana.

Više inficiranih

- Kad je broj oboljelih veći, imamo i više inficiranih starijih, koji su najrizičniji. No, kao što sam rekao, to je predmet nekih dubljih analiza na kojima se radi - navodi Beroš i dodaje da poštivanjem osnovnih mjera distance i higijene zajedničkim snagama možemo smanjiti sve brojke koje nas u ovom trenu ne vesele.

Slično razmišlja i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić, koja broj hospitaliziranih također povezuje s brojem oboljelih.

- Još uvijek se može govoriti samo općenito jer nemamo analize koje se rade u Ministarstvu zdravstva. No, kako se povećava broj bolesnih, povećava se i broj hospitaliziranih. U bolnici su oni sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom, a od njih nekih deset posto završi na respiratoru - kaže Markotić i pojašnjava da najčešće imaju teške pneumonije. Dodaje da je uglavnom riječ o starijim osobama i osobama s kroničnim bolestima, ali da su imali i nekoliko mlađih ljudi, kao i onih bez komorbiditeta.

- Naravno, najteže bolesni su oni na respiratorima i njihov ishod je uvijek neizvjestan. Što se tiče naše bolnice, na dnevnoj bazi imamo i primanja i otpuštanja bolesnika, a kad se popunimo, zovemo KB Dubravu. No, za sada je situacija pod kontrolom - zaključuje Markotić.

Kakvi su trendovi koronavirusa u odnosu na proljetni val, zašto je naglo porastao broj smrtnih ishoda, koje su općenito promjene i ima li ih, pitali smo intenziviste u nekim bolnicama koji rade s najteže oboljelim covid pacijentima.

Svi su sličnog stava i tvrde da promjene što se tiče jačine virusa nema, a povećan broj smrtnih ishoda je očekivan i povezuju ga s oboljenjem starijih osoba i onih s kroničnim bolestima, ali i s bitno većim brojem oboljelih. Naime, u prvom valu, onom proljetnom, preminuo je gotovo jednak broj osoba kao i od reaktivacije virusa na ljeto. Navode da je prosječna dob hospitaliziranih na intenzivnim njegama između 65 i 70 godina. Također, govore da su na respiratorima i oni s fatalnim ishodima uglavnom starije osobe i kroničari, dok svi s kojima smo razgovarali kažu da nisu imali mlade i zdrave preminule. Ta njihova zapažanja slažu se s podacima o smrtnim ishodima i o osobama na respiratorima koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kao glavne popratne ili osnovne bolesti kod tih pacijenata navode hipertenziju ili povišen krvni tlak, dok su među najrizičnije naveli i pretile osobe, one s plućnim bolestima, drugim kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom, piše Jutarnji list

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam