Sidebar Menu

Datum objave: 31. Srpanj 2020

DOBRO JE ZNATI / Nadležno ministarstvo vas uči što ćete napraviti ako u moru sretnete kita ili dupina, pogledajte!

Diana Ferić
Diana Ferić

Zbog, kako kažu, povećane prisutnost ljudi u morskom okolišu tijekom ljetnih mjeseci, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poslalo je danas priopćenje za javnost u kojem podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se spriječili mogući neželjeni događaji.

U njemu stoji:

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode.  

Pravila ponašanja prilikom susreta s kitom ili dupinom:

  • ·Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
  • ·Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
  • ·Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
  • ·Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
  • ·Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
  • ·Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
  • ·Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
  • ·Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije. Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na mrežnoj stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.

Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke dupina, kita ili morske kornjače dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja putem adrese e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam