Sidebar Menu

Datum objave: 17. Ožujak 2020

PRIVREĐIVANJE I KORONAVIRUS / Najavljene mjere hrvatske vlade za spas gospodarstva za sada ne ulijevaju sigurnost, pogledajte što rade drugi

Diana Ferić
Diana Ferić

Gotovo sve europske zemlje, pogođene koronavirusom, predstavile su konkretne mjere za izbjegavanje dužih ekonomskih posrnuća. Lideri vlada stupili su pred građane i najavljivali, redom: porezne olakšice, brze kreditne linije, infrastrukturalne projekte, solidarne fondove, saniranja likvidnosti, i tako dalje, piše Telegram.hr i zaključuje kako su one koje je do sada objavila hrvatska vlada mlake i "impotentne".

Za razliku od financijske krize prije deset godina, europske su se vlade ovog puta koncentrirale na hitne mjere javne potrošnje i poreznog rasterećenja kojima bi svojim gospodarstvima olakšale očekivani pad potrošnje.

Bazuka, kao što je rekao njemački ministar financija Olaf Scholz, uz poruku da niti jedna firma ne smije propasti zbog koronavirusa. Emmanuel Macron najavio je ulaganje 300 milijardi eura u borbu protiv posljedica pandemije, a britanski ministar financija Rishi Sunak danas će, očekuje se, znatno podebljati prethodni paket od 30 milijardi funti.

OPASNA IDEJA PREBACIVANJA ZAKONODAVNIH OVLASTI

Koronavirus predstavlja vanjski udar na potrošnju, distribuciju i nabavne lance, a ne strukturalni makroekonomski problem (što ne znači da, u pojedinim zemljama, neće ukazati na dublje izazove) – stoga je ovakav široki pristup europskih zemalja sasvim očekivan.

Prema dosad objavljenim informacijama, hrvatska Vlada koncentrirala se na ustavno opasan presedan prebacivanja zakonodavnih ovlasti sa Sabora na Vladu, odnosno premijera. Što se konkretnih ekonomskih mjera tiče, ono što je dosad najavljeno ne ulijeva povjerenje.

POVEĆANJE STOPA JAMSTVA HAMAG-BICRO

Ministar gospodarstva Darko Horvat, medijski uglavnom odsutan osim u vrijeme najavljivanja spekulativnih i nikad realiziranih investicija svjetskih giganta u Hrvatsku, najavio je set od desetak skromnih prijedloga za krizu (ministar Marić također je ponavljao iste ili slične stvari).

Na tom popisu nalaze se stvari kao što su odgode plaćanja glavnica kredita, veće potpore za izvoznike, “povećanje stope jamstva HAMAG-BICRO s 65% na 80% glavnice kredita”, i niz mjera kojima se najviše štiti bilanca HBOR-a. Osim toga, premijer Plenković najavio je da će Vlada pokrivala iznos minimalne plaće u “najugroženijim sektorima”, dok bi poslodavac plaćao ostatak.

U usporedbi s europskim mjerama, hrvatski stimulus, barem dio dosad najavljen, djeluje kao impotentni pokušaj kompromisa: tehničke mjere kojima se pokušava balansirati između javnog duga i rasta BDP-a, s optimističnom idejom da prvi ne raste dok drugi ne pada. Zasad nema naznaka ozbiljnijih poreznih olakšica ni agresivnijeg javnog ulaganja, u kakvo idu ostale europske zemlje.

KOLEKTIVNE POVIŠICE DOGOVORENE UOČI KRIZE

Teško je povjerovati da takvo nečinjenje može uspjeti za vrijeme pandemije. Hrvatska je zemlja u kojoj ne dominiraju samo turizam i ugostiteljstvo, već i niz industrija koje znatan dio svojih prihoda ostvaruju naslanjajući se na njega: maloprodaja, distribucija, marketing i tako dalje.

Opći pad potrošnje, ako karantenske mjere u cijeloj Europi potraju, žestoko će se osjetiti na hrvatskom BDP-u u narednim kvartalima. Drugo, Hrvatska je upravo ispregovarala nove kolektivne povišice za javne službe, čime si je, neposredno prije krize, dodatno smanjila manevarski prostor za široke proračunske intervencije.

Tijekom današnje sjednice Vlade u 15 sati, cjelokupne mjere trebale bi biti predstavljene javnosti. Nije poznato u kojoj će se mjeri razlikovati od dosad najavljivanih.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam