Datum objave: 13. Prosinac 2019

Danas je blagdan sv. Luce, navjestiteljice božićnog svjetla, pobjednice svjetla nad tamom

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Blagdan je svete Luce, pobjednice svjetla nad tamom, navjestiteljice božićnog svjetla, zaštitnice djece, slijepih, težaka, staklara, krojača, kovača, vratara, pisaca, odvjetnika... Danas, na njen spomendan, sijese božićna pšenica taj lijepi simbol života i ponovnog rađanja. se sije božićna pšenica.

Svete mise za svetu Lucu bit će služene u crkvi samostana sv. Luce sestara benediktinki na gorici 7,30 sati, u 10 sati i u 18 sati.

Jutarnju svetu misu na spomendan navjestiteljice božićnog svjetla služi don Marinko Mlakić, generalni vikar šibenske biskupije, a misu u 10 sati šibenski katedralni župnik don Krešimir Mateša. Koncelebrirano misno slavlje euharistijske liturgije u 18 sati predvodi će šibenski biskup Tomislav Rogić.

Od spomendana svete Luce do božića ima samo još 12 dana, a upravo nam ona, čije ime znači svjetlost, pun pouzdanja donosi tu svetu svjetlost koja nam svijetli da izbjegnemo putove grijeha i tame zabluda.

Legende o sv. Luciji

Sv. Lucija povijesna je osoba prema općem martirologiju. Rođena je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće. Njezin je grob nađen godine 1894. u katakombama San Giovanni u Sirakuzi, a grobni natpis i freska u kripti S. Marziano iz 7. st. svjedoči o njezinu ranom štovanju. Prema legendi Lucija je bila kći ugledne i bogate obitelji. Još kao dijete zavjetovala je djevičanstvo, ali ju je njezina majka Eutihija željela udati. Lucijin je otac umro kad je ona imala pet godina. Kada je majka oboljela, Lucija je s njom išla na hodočašće u Kataniju na grob sv. Agate. Molitva i pojava sv. Agate ozdravili su majku, koja je također postala kršćankom. Sv. Agata Luciji se pojavila u snu i upozorila ju na moć njezine vjere te na sličnu sudbinu, kao što je bila Agatina, tj. mučeništvo koje će trebati pretrpjeti. Poslije povratka u Sirakuzu Lucija je otkazala dogovoreni brak. Sa svojim imanjem i uz podršku obitelji utemeljila je ustanovu za bolesne i siromašne. Čudesno ozdravljena majka u tome je podržala svoju kćer. Spominje se da je Lucija sa svojim prijateljima u vjeri skupljala životne namirnice, a da bi imala obje slobodne ruke za nošenje jela, na svoju je glavu stavljala vijenac sa svijećama da bi u mraku našla put. Kad je zaručnik doznao za otkazivanje zaručništva i za podjelu miraza, prijavio je Luciju prefektu Pashaziju, koji je zbog Lucijine djevičanske čistoće presudio da je treba odvesti u javnu kuću. No volovska zaprega i tisuću ljudi nisu mogli zavezanu Luciju pomaknuti s mjesta, ni čarobnjak, ni lomača zapaljena oko nje, kao ni usijano ulje, nisu joj mogli naškoditi. Tada je Luciji mačem probodeno grlo, a ona je, presječena grla, dalje glasno molila i naviještala skori kraj progona i mir kršćanima, skoru smrt cara Maksimilijana, a i progonstvo cara Dioklecijana.

Prema drugim legendama Lucija je sama izvadila svoje lijepe oči i na posudici ih poslala svomu zaručniku, a Djevica Marija Luciji je podarila još ljepše oči. Lucija je umrla (305. god.) tek pošto joj je tadašnji biskup Eutychius podario svetu pričest.

Iz kategorije: Vijesti