Datum objave: 07. Siječanj 2019

PROJEKT KOJI ULIJEVA NADU U BOLJE: Rudolf Štefan pokreće zakladu za mlade kuhare

Diana Ferić
Diana Ferić

Rudolf Štefan, proslavljeni šibenski chef, prvi šibenski i dalmatinski ugostitelj koji se ovjenčao prestižnom slavom Michelinove zvjezdice, pokreće novi projekt koji nadmašuje sve ono što bi se moglo očekivati u neveseloj hrvatskoj zbilji - pokreće zakladu koja bi mladih hrvatskim kuharima omogućila školovanje u najboljim svjetskim kulinarskim institutima.

Veliku priču o tom projektu Rudolfa Štefana pod znakovitim naslovom: PROJEKT KOJI ULIJEVA NADU U BOLJE, objavio je današnji "Jutarnji list" (https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/rudolf-stefan-od-ove-godine-saljemo-mlade-na-najbolje-kulinarske-institute-na-svijetu-zasto-to-je-jedini-put-da-se-nesto-doista-promijeni/8249540/) iz kojeg prenosimo najvažnuije dijelove teksta: RUDOLF ŠTEFAN: Od ove godine šaljemo mlade na najbolje kulinarske institute na svijetu! Zašto? To je jedini put da se nešto doista promijeni! novinarke Vane Babić.

-Cijelo vrijeme svi kukamo da nemamo radnike i kako nam mladost odlazi iz zemlje, ali ništa ne poduzimamo, kazao je za "Jutarnji list" Rudolf Štefan, Ne mogu zatvarati oči pred time jer nisam samo ja u problemu s kvalitetnim personalom, već cijela scena i zato već godinama promišljam o tome da pokrenem zakladu koja će financirati mlade ljude iz područja gastronomije u ponajboljim kulinarskim institutima, vezati ih ugovornom obvezom da se vrate u Hrvatsku i prenesu stečeno znanje na druge te rade u svojoj zemlji najmanje dvije godine. Ne budemo li se mijenjali, fine dining scena u Hrvatskoj nestat će kroz pet - šest godina, to je neminovno! Shvaćaš li koliko je to ozbiljno?” zabrinuto me pogleda, odmahne glavom i nastavimo se šetati put franjevačkog samostana. Osim sporosti birokratskog sustava, susreo se s nizom problema pri otvaranju zaklade. Od iščitavanja zakona, proučavanja tržišta postojećih zaklada koje se možda bave nečim sličnim, do beskrajne papirologije, prikupljanja novca i sličnog.
Cijena obrazovanja u takvim ustanovama prilično je visoka za naše pojmove, primjerice, intenzivni profesionalni program francuske kuhinje na Ferrandiju košta oko 11.500 eura, stjecanje Grand Diplome na Cordon Bleu, za koje je predviđeno 9 mjeseci školovanja, iznosi nešto više od 34.000 funti, a Intrecci postavlja cijenu od 9000 eura za 6 mjeseci edukacije u kampusu i još 6 mjeseci stažiranja.

Štefanova je ideja, piše Vana Babić, da obrazovanje zapravo pronađe kandidata, naime, da se odabere program i institut koji će najbolje odgovarati njegovim karakteristikama i vještinama. To je bilo proljetos, kad je prije nepunih tjedan dana zazvonio telefon.

-Mislim da sam uspio, kratko je rekao, ali zadovoljan poput malog djeteta. Naime, baš prije nekoliko dana službeno su odobrena pravni i birokratski pitanja vezana uz zakladu i nakon nešto malo više od tri godine ostvaren je još jedan san. Budući da se radi o financijskim zahtjevnim programima edukacije ove godine izabrat će jednog kandidata, do godine se nada kako će moći odabrati tri osobe te da će s odmakom vremena broj kandidata eksponencijalno rasti.

-Što se tiče financiranja same Zaklade krenuli smo u svibnju s večerom u suradnji s Valamarom koja je bila rasprodana i još jednu takvog tipa planiramo organizirati u veljači vrlo vjerojatno u Zagrebu. Osim toga, u rujnu smo napravili humanitarni marendin s Coca Colom nakon čega se suradnja nastavila i samim time postala jedan od ključnih partnera za 2019.godinu. Trenutno imamo riješeno financiranje za prvu godinu, sad polako nastavljamo graditi priču, a veseli me da nam se javlja sve više ljudi voljnih podržati Zakladu.

-To nije instant uspjeh. Takvo što nas ne može zadovoljiti već je potrebno sustavno raditi na tome da bismo kroz pet godina mogli poslati njih dvadesetak kojih će se vratiti ne nužno u moj restoran, ali doma, gdje će nastaviti širiti stečeno znanje, objasnio je, No, obrazovanje je tek jedan segment cijele priče na kojem valja ozbiljno poraditi! Osim toga, mi moramo misliti i na svoju djecu i mudro trošiti resurse koje imamo. Mala smo zemlja s još uvijek prilično netaknutim prirodnim dobrima. Treba znati prepoznati ali i cijeniti ono što imamo i tako brendirati hrvatsku gastronomiju na turističkoj karti. Ne možemo konkurirati na svjetskom tržištu velikim količinama, ali kvalitetom svakako možemo. Smatram kako je prošlo vrijeme plata s oboritom ribom i škampima. Naravno, da ćemo i dalje služiti te namirnice, na kraju krajeva naš su ponos ali moramo biti svjesni prolaznosti i vremena koje je potrebno za obnovu flore i faune.
 

Pročitajte cijeli tekst na: https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/rudolf-stefan-od-ove-godine-saljemo-mlade-na-najbolje-kulinarske-institute-na-svijetu-zasto-to-je-jedini-put-da-se-nesto-doista-promijeni/8249540/
 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3