Datum objave: 24. Listopad 2018

Zlarin bi mogao ući u povijest kao prvi otok na kojem je plastika nepoželjna

Diana Ferić
Diana Ferić

Šibenski otok Zlarin, na kojem živi dvjestotinjak stanovnika, a ljeti i do četiri tisuće vikendaša i turista, trebao bi u skoroj budućnosti postati prvi hrvatski otok na kojemu se neće koristiti potrepštine od plastike za jednokratnu upotrebu. Taj je projekt izazvao pozornost i domaće i međunarodne javnosti. Novinar jutarnjeg lista Ante Talijaš tim je povodom posjetio Zlarin i evo što je zabilježio:

U provođenje ideje o životu na otoku bez plastičnog otpada Mjesni odbor Zlarina i Turistička zajednica krenuli su nakon što je inovativno rješenje “Zlarin - otok bez plastike” proglašeno najboljim u okviru inicijative zaustavljana dotoka plastičnog otpada u more pod nazivom “Adriatic Plastic Challenge”, koju su organizirale udruge Terra Hub i Zona.
Autorice pobjedničkog rješenja, koje je dobilo i novčanu nagradu, mlade su žene podrijetlom sa Zlarina koje ljetuju na otoku, Ana Robb i Nataša Kandijaš, te ekološke aktivistice Ivana Kordić i Jelena Radošević.
Jednostavan model
- Podržali smo ideju Ane Robb i njezinih prijateljica o izradi inovativnog rješenja za natječaj Adriatic Plastic Challenge i radimo na realizaciji modela o našem otoku bez plastike - kaže predsjednik Mjesnog odbora Zlarin Antoni Biberica dok sjedimo na terasi zlarinskog restorana Aldura.
- Ljeti u Zlarinu imamo 15.000 plastičnih vrećica koje završe u otpadu, a veliki dio u moru i po otoku. U sklopu projekta ‘Zlarin bez plastike’ već do sljedeće turističke sezone namjeravamo izbaciti iz jednokratne upotrebe plastične vrećice, čaše, tanjure, pribor za jelo i slamčice, radi drastičnog smanjivanja plastičnog otpada. Naši mještani zdušno podržavaju ideju, a nadam se će je prigrliti i brojni turisti - kaže Antoni Biberica.

Svjestan je da treba uložiti trud kako bi projekt zaživio.
- 28. listopada sastajemo se s vlasnicima ugostiteljskih i trgovačkih objekata. Dogovorit ćemo se koje plastične artikle možemo zamijeniti alternativnim i ekološki prihvatljivim rješenjima i u kojem razdoblju. Za financiranje promjena ugostiteljima i trgovcima pokušat ćemo osigurati novčane poticaje preko Turističke zajednice - napominje Biberica.
Ubuduće će se, kaže on, na brojnim kulturno-zabavnim manifestacijama koje se organiziraju tijekom ljeta, koristiti samo čaše od kvalitetne plastike koje se peru u perilicama posuđa.
- Model je jednostavan: za svaku čašu, kad se naruči piće, korisnik će dati kauciju od nekoliko kuna. A kad čašu vrati na bilo kojem ugostiteljskom štandu, novac dobije natrag. Kome nije stalo do novca pa ostavi čašu, nju će skupiti netko drugi, vratiti i unovčiti. Ovaj model već smo primijenili prošlo ljeto na koncertu Darka Rundeka i funkcionirao je besprijekorno - veli Antoni Biberica.
Dok smo razgovarali s prvim čovjekom otoka koralja, sa susjednog stola uključila se zlarinska nevjesta Renata Klišanić.
- Ideja je fenomenalna, trebalo je to i prije. Da se spriječi dotok plastičnog otpada u more, treba prethodno zaustaviti dotok plastičnih potrepština na otok. Već godinama se koristim platnenim vrećicama. U kontaktima s mještanima uvidjela sam da će ovaj projekt uspješno zaživjeti. Takvu ideju u Zagrebu nije moguće provesti, ali na Zlarinu jest. Nedavno sam sa suprugom Draganom Cukrovom obišla jedno naše polje na Zlarinu koje namjeravamo obraditi. Dočekao nas je užasan prizor, u polje su more i vjetar nanijeli na stotine plastičnih vrećica - rekla je Renata koja je rodom iz Zagreba.
Tim žena

Tijekom šetnje Zlarinom svi mještani koje smo susretali zdušno su podržali ideju da njihov otok živi ubuduće bez plastičnog otpada.
- Sve će ovisiti o ljudima. Stalno apeliramo na mušterije u trgovini da nose košare ili platnene vrećice i da više od nas ne traže plastične vrećice, nakon što obave svakodnevnu kupnju namirnica - kaže nam Ružica Lalić, blagajnica u Trgovini Riva.
- Plastični je otpad najopasniji otpad i od njega za sva vremena moramo očistiti naš prekrasni otok. Ja sam već starija, ali to treba napraviti za sve one mlade generacije koje ostaju iza nas - rekla je zlarinska umirovljenica Manda Jurjev.
Ana Robb predvodnica je tima žena koji je izradio idejno rješenje “Zlarin, otok bez plastike”. Zlarinka je udana za Engleza, a već 16 godina živi u Francuskoj.
- Sve je počelo kad sam nabavila licencu za film ‘Plastični ocean’ koji smo prikazali u Zlarinu i Šibeniku. Nakon odlične posjećenosti i gledanosti filma, javila nam se ideja ‘Za Zlarin - otok bez plastike’. Sa mnom su u timu bile Nataša Kandijaš, Ivana Kordić i Jelena Radošević. Sve nas veže ljubav prema moru, očuvanje okoliša, iskustvo rada u edukativnim programima te veliki entuzijazam za život s manje plastičnog otpada - rekla je Ana Robb.

Do idućeg ljeta, najavila je, organizirat će se edukativne radionice na Zlarinu, tijekom kojih će obraditi izvore i probleme plastičnog zagađenja, vrijednosti kompostiranja i stvaranja dragocjenog humusa te zajedno tražiti rješenja prilagođena Zlarinu i njegovim stanovnicima.

 

Iz kategorije: Vijesti