Nikoga za sada previše ne zabrinjava što se ove godine Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora upisalo samo 17 brucoša, polovica manje nego lani,a taj je Studij najavljivan kao vrlo atraktivan sa svojim programom koji školuje stručnjake za djelatnosti koje su već sada,a u budućnosti će biti još više vrlo bitne za razvoj pa i opstanak ljudskog društva, kao fakultet 21. stoljeća. Ne pomažu tvrdnje da stručnjake koje školuje, nakon završenog studija, čeka radno mjesto jer ih je tržište „gladno“.
Umjesto da zanimanje za takav, kako ga predstavljaju, perspektivan studij raste i da se mladi otimaju za upis na njega interes očito opada što otvara i neke dileme o njegovoj opravdanosti i budućnosti.
Riječ je ipak o projektu u koji su ušla dva fakulteta zagrebačkog sveučilišta – FER i FESB, a Grad Šibenik je u stvaranje uvjeta da on proradi „upucao“ oko 7 milijuna kuna. Održavanje tog studija stoji državu 2 milijuna kuna svake godine, a očito da se nameće pitanje za koga i koji je smisao toga kada on očito mladima nije poželjna opcija. Taj studij još uvijek počiva i samo na gostujućim profesorima, nema vlastiti profesorski kadar.
Željko Burić, gradonačelnik Grada Šibenika, koji se i dalje zaklinje da mu je glavni prioritet osnivanje sveučilišta u Šibeniku razloge slabog interesa za taj jedini sveučilišni, na žalost dislocirani studij zagrebačkog sveučilišta, traži u nekim općim negativnim trendovima kada je riječ o takvim fakultetima:
„Na žalost ovaj negativni trend obuhvatio je nekoliko studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje se pokazao manjak u broju prijavljenih studenata, te struka na tu temu radi analize. Nije neuobičajeno da maturanti u nekim generacijama pokažu veću sklonost određenim zanimanjima, no svakako, nećemo se zadovoljiti takvim promišljanjima . U što skorije vrijeme očekujemo sastanak u upravi Sveučilišta gdje ćemo detaljnije razgovarati o ovoj temi, kao i o razvoju novih dvaju studijskih programa, od kojeg koncepta Grad Šibenik ne odustaje“, odgovorio je na naš upit zabrinjava li ga to što šibenski studij mladi koji žele studirati očito ne preferiraju te kako tumači to da se broj studenata drastično smanjuje umjesto da raste.
Slično razmišlja i prof.dr.sc. Marko Delimar, voditelj Studija energetske učinkovitosti u Šibeniku, a i on najavljuje da će se tek analizirati zašto im se broj studenata zabrinjavajuće smanjuje.
„Teško je pouzdano reći što je točno utjecalo za smanjeni upis na Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku u ovoj akademskoj godini. „Nedostatak brucoša“ fenomen je koji je ove godine pogodio velik broj studijskih programa u Hrvatskoj, kod nekih značajno više nego u prethodnim godinama. Potrebne su nam analize potreba tržišta rada i interesa za upis studenata za sve studijske programe na javnim sveučilištima“, ističe on,ali nije zabrinut za budućnost tog studija i ne smatra da zbog takvih trendova njegov opstanak dolazi u pitanje.
„Činjenica je da se srednjoškolska populacija u Hrvatskoj smanjuje i da je sve manje potencijalnih studenata, ali za ovaj konkretan slučaj moramo vidjeti je li smanjeni broj upisanih studenata stvarni trend ili anomalija koja se dogodila jedne akademske godine. Kvaliteta studija, a time i njegov uspjeh, vrlo će se brzo vidjeti u budućem školovanu i radnim karijerama studenata koji su ga završili. Mislim da je Studij dobro promoviran u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji, ali da promociju moramo proširiti na cijelu Hrvatsku. Studij zajedničkim snagama promoviraju Sveučilište u Zagrebu, pogotovo FER i FSB, te Grad Šibenik. Studij svake godine održava Dan otvorenih vrata, koji je otvoren svima, a na koji posebno pozivamo škole iz Šibenika. Studij se također promovira i na Smotri Sveučilišta u Zagrebu“, objašnjava.
Ne smeta ga to što studenti koji ga završe na nastavak školovanja moraju odlaziti u druge sredine, uglavnom na Fakultet računalstva i elektrotehnike u Zagrebu i ističe kako je sasvim uobičajeno preddiplomski studij završiti u jednom mjestu, a diplomski u drugom.
Odavno se nije čulo što se radi na osnivanju druga dva studija u Šibeniku što je nužno da bi se osnovalo sveučilište, a izgleda da puno toga konkretnog niti nema .
Prof. Delimar o tome kaže: „Razvoj sveučilišnih studijskih programa mora pratiti i razvoj istraživanja i znanstvenih kadrova. To je dugotrajan proces, pri čemu naglasak mora biti na vrsnoći, a ne na količini/brzini. Koliko je meni poznato, trenutačno se razvijaju studijski programi s planiranim izvođenjem u Šibeniku od kojih je jedan preddiplomski, a jedan diplomski. Prerano je govoriti o detaljima, ali postoje planovi za razvoj međunarodnog združenog sveučilišnog diplomskog studijskog programa posvećenog moru i zelenim tehnologijama koji bi se, u onom dijelu koji se izvodi u Hrvatskoj, izvodio u Šibeniku“.
