Datum objave: 09. Srpanj 2018

Gradonačelnik.hr svrstao Željka Burića među 10 top gradonačelnika u Hrvatskoj, pogledajte zašto

Diana Ferić
Diana Ferić

Portal gradonačelnik.hr napravio je 'inventuru' prve godine mandata lokalnih vlasti izabranih na izborima 2017. i izabrao 10 najboljih gradonačelnika koji su svojim radom, mjerama i rezultatima izazvali najviše pažnje, interesa i pozitivnih reakcija svojih građana te su se istaknuli kao najkonkretniji ili najangažiranij,a među njima je i šibenski gradobnačelnik Željko Burić. Dok s evećina ostalih gradonačelnika našla na toj listi zahvaljujući nizu konkretnih, trenutnih mjesra i odluka koje olakšavaju građanima život "sada i ovdje" Buriće je izabran na temelju velikih projekata kao što je TEF i izvlačanje novca iz EU fondova.

 


Godina dana mandata lokalnih vlasti izabranih na prošlogodišnjim lokalnim izborima je prošla, a gradonačelnici su je obilježili podnoseći Gradskim vijećima izvješća o onome što su radili i napravili u proteklih godinu dana. Kao jedina platforma i medij koji sustavno i kontinuirano, doslovno iz dana u dan, prati rad gradonačelnika u svim hrvatskim gradovima, gradonačelnik.hr napravio je pak svoju analizu i izbor 'top 10 gradonačelnika“.

 

„Za razliku od klasičnih analiza u kojima se držimo isključivo službenih brojki i podataka Ministarstva financija, u ovom izboru nam brojke nisu ključni kriterij, niti ulazimo u usporedbe i vrijednosne sudove o tome koji i čiji projekti su vrijednije, bolji ili građanima korisniji. Naš izbor su gradonačelnici koji su svojim radom, mjerama i rezultatima izazvali najviše pažnje, interesa i pozitivnih reakcija svojih građana, koji su se istaknuli kao najkonkretniji, najangažiraniji ili najnapredniji, te su stoga obilježili prvu godinu mandata“, kažu na portalu gradonačelnik.hr.

 

Najefikasniji gradonačelnik: Dario Hrebak etablirao Bjelovar kao primjer dobrih praksi

 

Dario Hrebak iz dana u dan dokazuje da nije trkač na kratke staze, već da ima sustavan program i plan kojim Bjelovar transformira u efikasan i napredan 'business friendly' grad i primjer dobrih praksi za koje se nadamo da će ih počet primjenjivati i drugi gradonačelnici.
Bjelovar je tako prvi hrvatski tax free grad koji poduzetnike koji zaposle preko 10 ljudi oslobađa poreza i komunalnih naknada. Odrekli su se time svjesno nekoliko milijuna kuna u proračunu, no računaju da će se to višestruko isplatiti jer će se povećati zaposlenost u gradu, što im je i glavni cilj. A taj se vrlo brzo počeo i ostvarivati. Pa su, primjerice, upravo zbog ove mjere, Bjelovar kao svoje drugo sjedište izabrali u brzorastućoj hrvatskoj IT kompaniji Serengeti koja se iz Bjelovara namjerava razvijati i širiti dalje.
Općenito, Grad Bjelovar je za različite mjere i poticaje poduzetnicima za ovu godinu izdva čak tri milijuna kuna, pri čemu je kroz svoj 'Startup Bjelovar' natječaj uveo i rekordni poticaj za najbolji start-up projekt od čak 100 tisuća kuna.
O efikasnosti najbolje govore brojke - u prvih godinu dana Hrebak i njegova gradska uprava realizirali su čak 80 posto predizbornih obećanja. Jedno od njih je i snižavanje cijena vrtića koje su sa 750 kuna snižene na 600, a Hrebak za iduću godinu najavljuje snižavanje na 500 kuna. Novac će se namaknuti uštedama i racionalizacijom u proračunu, i to na plaćama, na kojima je već ove godine, zahvaljujući zabrani novog zapošljavanja i prirodnom odljevu ljudi, ušteđeno pola milijuna kuna.
Kad kažemo da je Bjelovar grad primjer dobrih praksi, tu svakako treba istaknuti Hrebakovo ukidanje uranilovke, odnosno uvođenje stimulacija za najkvalitetnije i najefikasnije djelatnike gradske uprave koji će moći dobiti stimulaciju do 1.000 kuna neto na plaću.
Jedan je od rijetkih gradonačelnika koji je odlučio zaista i provoditi zakon o socijalnoj skrbi te ukinuti socijalnu pomoć onim radno aktivnim korisnicima koji odbiju sudjelovati u radovima za opće dobro.
Također, kako bi poboljšao naplatu dugova a istodobno dužnicima pružio priliku da se iz njih izvuku bez blokada i ovrha, Grad Bjelovar omogućio je vraćanje duga na 24 rate. Teško je na jednom mjestu nabrojati sve projekte koje je u godinu dana započeo ili već i realizirao Dario Hrebak pa ćemo tek navesti tek nekoliko najznačajnijih – prvi je bio 'Bjelovarski doručak' zahvaljujući kojemu oko tri tisuće bjelovarskih osnovnoškolaca od ove školske godine u školama jedu isključivo domaću hranu uzgojenu na okolnim OPG-ovima. Projekt se širi dalje, a u njega su se sad već uključili i lokalni restorani. Bjelovar je postao i jedan od prvih hrvatskih gradova koji je uveo e-račune pa građani mogu račune plaćati preko aplikacije, upravo iz Bjelovara kreće i pilot-projekt e-pravosuđe, a u tijeku je i digitalizacija gradske uprave, pa će od iduće godine Bjelovar biti i prvi potpuno digitalizirani grad u Hrvatskoj.

 

Denis Kralj prvi krenuo: Smanjio plaće i povećao naknade za bebe i stipendije, po prvi put uveo potpore poduzetnicima

 

Gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj jedan je od najmlađih gradonačelnika u ovom mandatu i prvi je, kao što smo već pisali u analizi prve polovice mandata, ubacio u petu brzinu tako što je, i prije nego što je službeno preuzeo upravljanje gradom, prepolovio naknade gradskim vijećnicima te svoju vlastitu i plaće svojih zamjenika, uštedjevši tako u startu preko 200 tisuća kuna u proračunu. Odmah potom povećao je naknade za bebe i uveo besplatan vrtić za svako treće dijete iz obitelji te sufinanciranje udžbenika za osnovne i srednje škole. Učenicima je osiguran i jeftiniji prijevoz vlakom do Zagreba.

Kralj je, po prvi put u Vrbovcu, uveo i potpore poduzetnicima koje je označio kao početak borbe za nova radna mjesta i bolji život u gradu, a najznačajnija je tu svakako mjera oslobađanja plaćanja komunalne naknade za sve nove građevine u kojima će se obavljati proizvodna/prerađivačka, informatička, poljoprivredna ili turistička djelatnost. Trenutno u Gradu pripremaju nove mjere potpora poduzetnicima, a u njihovo kreiranje uključili su Udruženje obrtnika, od kojih su zatražili konkretne prijedloge mjera koje su im u ovom trenutku najpotrebnije i najkorisnije.
Rebalansom proračuna Kralj i njegova gradska uprava osigurali su, pak, preko četiri milijuna kuna za otkup zemljišta u Poslovnoj zoni, što bi trebali realizirati u narednih mjesec-dva dana, i što smatraju ključnim potezom koji će im olakšati privlačenje novih investitora. 'Do sad smo investitore slali privatnim vlasnicima i tu bi većinom bio kraj priče jer se investitori i vlasnici zemlje ne bi mogli dogovoriti oko cijene. Kupnjom zemlje Grad dolazi u položaj da može diktirati cijenu i stvaramo preduvjete za budući razvoj', kaže nam gradonačelnik.
Rebalansom su osigurana i dodatna sredstva za ulaganje u vrtić i sufinanciranje obrta dadilja, povećali su izdvajanja za vatrogasce, branitelje, sportske i civilne udruge, te su – po prvi put u Vrbovcu – uveli božićnice za umirovljenike.
 

Mario Rajn prvi omogućio građanima ulaganje u zelenu energiju

 

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn svoju je prvu godinu mandata definitivno obilježio projektom 'Križevački sunčani krovovi' kojim su Križevci postali prvi hrvatski grad čiji su građani, putem crowdfunding kampanje financirali gradnju solarne elektrane. Projekt, kojeg su pokrenuli u suradnji sa Zelenom energetskom zadrugom, nadmašio je sva očekivanja – građani su u samo deset dana prikupili svih 250 tisuća kuna, koliko je potrebno za gradnju elektrane od 30 kW, i koja bi već do rujna trebala biti u funkciji. Riječ je o sistemu mikrozajmova u kojem su građani mogli uložiti od 1.000 do maksimalno 10.000 kuna, uz kamatu od čak 4,5 posto, a investitori u prvu ovakvu elektranu u Hrvatskoj – jer za očekivati je da se ovaj projekt proširi i na ostale gradove, je pedesetak građana Križevaca te nekoliko udruga i poduzeća. Osim što je riječ o izuzetno pozitivnoj priči, ovo je projekt od opće društvene koristi i šalje jako važnu poruku - da već danas gradovi mogu kao zajednica odlučiti da se razvijaju na održiv način i, uzevši energiju u svoje ruke, odabrati jeftiniju, čišću i pametniju budućnost.
'Smjer Križevaca je prema energetskoj samoodrživosti, obnovljivim izvorima energije i uključivanju građana u razvoj grada. Ovo je bio prvi korak i sada nastavljamo dalje', poručuje, pak, Mario Rajn koji je već započeo još jedan inovativan i zanimljiv projekt – u suradnji s INA-om i Visokim gospodarskim učilištem kreću u istraživanje geotermalnih potencijala na križevačkom području kako bi utvrdili ima li ga dovoljno za energetske, ali i lječilišne svrhe.
Od samog starta mandata Rajn je krenuo proaktivno u podizanje efikasnosti gradske uprave i dostupnosti građanima. Pa su se, tako, već u kolovozu elektronički povezali sa Poreznom upravom i tako građane oslobodili odlazaka po papirnate potvrde o prihodima koje su im potrebne za ostvarivanje raznih prava te produžili rad gradske uprave. Pokrenuli su istraživanje o kvaliteti života i potrebama mladih u Križevcima te se zainteresirali za preuzimanje super uspješnog, prvog takvog u Hrvatskoj, tax free modela od Grada Bjelovara, u vezi čega se Rajn sastao sa Dariom Hrebakom i najavio daljnju suradnju i razgovore. Pokrenut je i proces digitalizacije gradske uprave koji bi trebao biti dovršen u idućoj godini, a Grad Križevci postat će tako jedan od prvih potpuno digitaliziranih gradova u zemlji.
Građani su uključeni u kreiranje proračuna, gradonačelnik intenzivirao susrete sa lokalnim poduzetnicima i obrtnicima, a Grad Križevci postao i prvi grad koji svojim poljoprivrednicima subvencionira kamatu za proljetnu sjetvu.
Uz niz projekata energetske obnove kojima će se podići kvaliteta i energetska efikasnost vrtića i škola, kao kruna prve godišnjice mandata definitivno dolazi odluka gradonačelnika po kojoj će Grad Križevci od ove jeseni, odnosno iduće školske godine, svim osnovnoškolcima osigurati besplatne udžbenike.
 

 

Hrvoje Janči: Prvi u povijesti održao 'volonterske' izbore

Gradonačelnik Đurđevca, Hrvoje Janči, ušao je u političku povijest Hrvatske jer je uspio održati izbore za mjesne odbore na volonterskoj osnovi, bez plaćanja naknada članovima biračkim odborima. Janči je raspisao natječaj za volontere u biračkim odborima uvjeren kako će se građani Đurđevca odazvati ovom pozivu. I bio je u pravu, na natječaj se javilo i više od traženih 150 članova biračkih odbora, a Grad Đurđevac uštedio je 55 tisuća kuna, koliko bi inače iznosile njihove naknade. Janči najavljuje kako će se ubuduće svi izbori u Đurđevcu provoditi na volonterskoj osnovi te poziva ostale gradonačelnike da slijede njegov primjer.
Već smo pisali kako bi se, kada bi se ova inicijativa proširila i profunkcionirala na razini čitave države, uštedjelo na desetke milijuna kuna. Prošli lokalni izbori stajali su 40 milijuna kuna bruto. Diljem Hrvatske bilo je 6618 biračkih odbora od kojih je svaki imao po osam članova kojima je isplaćeno gotovo 16 milijuna kuna. Tome treba pridodati i naknade predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora pa se brzo dođe do 20 milijuna kuna neto.
Osim ovog demokratskog iskoraka, Janči je pokrenuo i POS program u Đurđevcu preko kojega će, već krajem ove godine, 12 mladih obitelji riješiti svoje stambeno pitanje po mnogo povoljnijim uvjetima od tržišnih, a Grad je već osigurao dvije dodatne parcele za gradnju novih zgrada.
Mladim poduzetnicima Grad će, pak, osigurati besplatan prostor i urede u novom Poduzetničkom inkubatoru, projektu vrijednom 8,8 milijuna kuna i kojega gotovo u cijelosti financira EU. U prvoj godini poduzetnici će tako imati besplatan prostor, u drugoj godini Grad će im subvencionirati čak 75 posto cijene, u trećoj 50, a u četvrtoj i petoj godini 25 posto cijene zakupa koja će iznositi 35 kuna po kvadratu plus režije.
Preko EU projekata Grad Đurđevac kreće u energetsku obnovu vrtića i škole u kojoj će, pak, od jeseni biti osigurana i jednosmjenska nastava. Prihvati li Ministarstvo znanosti i obrazovanja inicijativu gradonačelnika Jančija, đurđevačka osnovna škola bit će i prva u Hrvatskoj u kojoj će kao izborni predmet biti uveden šah.

 

Karlo Starčević: Jedini svojom plaćom stipendira studente, u godinu dana riješio 15 milijuna kuna dugova

Karlo Starčević jedan je od onih gradonačelnika kojeg su, nakon preuzimanja Grada na izborima prije godinu dana, zatrpali 'kosturi iz ormara'. Dug, odnosno obveze Grada iznosile su preko 20 milijuna kuna, uključujući i, kako kaže Starčević, potpuno nepotrebni kredit od 6 milijuna kuna za tržnicu koja je, osim što je četiri puta skuplja nego što je trebala biti, danas potpuno nefunkcionalna.
Danas, nakon godinu dana, stanje gradske blagajne i obveza iznose oko 5,5 milijuna kuna u minusu, uključujući i četiri milijuna kuna kredita za tržnicu. Starčević i njegova gradska vlast uspjeli su, dakle, u godinu dana sanirati preko 15 milijuna kuna duga i obveza, pri čemu je ključno bilo raskidanje čak 60 ugovora koji su, ističe, bili potpuno nepotrebni i štetni za Grad. Do kraja godine Starčević planira gradske financije dovesti u plus i konačno pokrenuti gospodarsku revitalizaciju – otvorit će značajne poticaje za poduzetnike, prvenstveno za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane i pića jer, tvrdi, sve što se proizvede u gospićkom kraju može se prodati turistima na području županije – od Plitvica, Velebita, do Novalje.
Starčević je bio jedan od naših 'naj' gradonačelnika i na polovici mandata jer mu je jedan od prvih poteza nakon preuzimanja vlasti bio osnivanje posebnog fonda za stipendiranje najboljih studenata i to njegovom vlastitom gradonačelničkom plaćom. Uz 12 najizvrsnijih studenata, u proračunu je, pak, osigurao je stipendije i ostalim studentima koji pomoć od grada nisu primali već godinama. Ulaganje u djecu i obrazovanje nastavio je i tako što je nadarenim i zainteresiranim srednjoškolcima osigurao instrukcije iz fizike i matematike, i to od strane stručnjaka - profesora sa zagrebačkog PMF-a.
Uz to, zahvaljujući racionalnom upravljanju i mjerama štednje, Starčević je u proračunu uspio namaknuti 1,2 milijuna kuna za dodatno sufinanciranje rada vrtića pa roditelji sada plaćaju samo 40 posto cijene, odnosno od 200 do 700 kuna, ovisno o imovinskom cenzusu s tim da više od 80 posto roditelja po novome vrtić plaća manje nego prije.
 

 

Mato Franković: Spašava Dubrovnik od masovnog turizma i rješava stambeno pitanje mladim obiteljima

U prvoj godini mandata na čelu Grada Dubrovnika Mato Franković pokrenuo je i realizirao niz izuzetno značajnih projekata kojima se podiže kvaliteta života u Gradu, a ključan za budućnost Dubrovnika definitivno je 'Respect the City' kojim Franković planira riješiti problem turističkih gužvi i turistima, ali i svojim građanima, omogućiti kvalitetan i ugodan boravak u Dubrovniku. O važnosti ovog projekta najbolje govori i činjenica da su veliki svjetski mediji, poput CNN-a, Dubrovnik uvrstili među destinacije koje ove godine svakako treba izbjeći, upravo zbog nesnosnih gužvi. Cilj Frankovićevog projekta jest postići u Dubrovniku održivi turizam visoke kvalitete, a prvi efekti mjera, među kojima je ključna ograničavanje istovremenog uplovljavanja kruzera te broja turista, ali i broja stolova na terasama u staroj gradskoj jezgri, trebali bi se osjetiti već ovo ljeto.
S obzirom, pak, da je zbog enormnih cijena nekretnina u Dubrovniku stambeno pitanje jedan od najvećih problema mladih obitelji, Franković je pokrenuo poseban program po kojem Grad obiteljima do 35 godina starosti subvencionira podstanarstvo sa 400, 500, 600 i 750 kn mjesečno, ovisno o broju članova. Grad subvencionira podstanarstvo i obiteljima s nižim primanjima, neovisno o starosti. Uz to, osmislili su i vlastiti model društveno poticane stanogradnje po kojem će graditi 120 stanova koji će se davati u najam po cijeni od 1.500 kn mjesečno na rok od 10 godina. Nakon toga, korisnici će moći otkupiti stanove po cijeni od 1.300 eura/kvadratu. Specifičnost ovog modela je, navode u Gradu, što će se budućim vlasnicima stanova od ukupne cijene stana odbiti iznos koji su tijekom 10 godina uplatili na ime najamnine.
U značajne pronatalitetne mjere Frankovićeve gradske vlasti svakako treba pribrojati i besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce te sufinanciranje udžbenika srednjoškolcima. Prvi njegov projekt što se, pak, tiče samog upravljanja gradom je reorganizacija gradske uprave u kojoj je, zaključio je po preuzimanju dužnosti, neprimjereno preveliki broj zaposlenih u odnosu na efikasnost.
 

 

Ivo Dujmić rekorder po pronatalitetnim mjerama, Opatija među ugodnijim gradovima za život

Svoj treći mandat na čelu Opatije Ivo Dujmić odmah na početku je obilježio paketom jakih pronatalitetnih mjera kojima je upravo demografiju označio kao jedan od ključnih prioriteta svog mandata. Uz besplatan vrtić za svako drugo i slijedeće dijete iz obitelji te besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, udarna Dujmićeva mjera je povećanje naknada za novorođenčad na čak 10 tisuća kuna, čime je Opatija postala grad s najvećim naknadama za bebe u Hrvatskoj. Uz to, Grad je svim roditeljima koji imaju četvero i više djece osigurao i dodatne oblike novčane pomoći, od 1.500 do 5.000 kuna godišnje. Od Grada Rijeke, Opatija je, pak, preuzela i njihov već etablirani program Građanskog odgoja i obrazovanja kojeg već od jeseni uvode za učenike petih i šestih razreda osnovne škole.
Osim za djecu i mlade, Dujmić je povećao i izdvajanja za umirovljenike s nižim primanjima, za koje je osigurano po 1.000 kuna (500 kuna božićnice i 500 kuna uskrsnice), besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje u iznosu od 850 kuna godišnje te povlaštene cijene parkiranja. Grad sa 50 tisuća kuna sufinancira i besplatne preventivne preglede građana starijih od 40 godina koji će, tako, UZV abdomena, grudi ili prostate u privatnoj klinici plaćati samo 30 kuna.
Ukupno, u novom proračunu za 2018. godinu, Grad Opatija povećao je izdvajanja za javne potrebe za čak 10 milijuna kuna u odnosu na ovu godinu.
Isto tako, Grad Opatija ove je godine udvostručio izdvajanja za zapošljavanje i razvoj poduzetništva, za koje je u proračunu osigurano 800.000 kuna, a novost je i da korisnik poticaja može istovremeno biti u radnom odnosu kod drugog poslodavca, kao i u mirovini.
Također, Grad nastavlja subvencionirati kamate na kredite, sa dva posto, do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna godišnje. Jedan od zanimljivijih projekata u ovoj godini definitivno je i projekt Start-up inkubatora za kreativne turističke inovacije koji će se financirati EU sredstvima, a čije će uređenje kreirati sami budući korisnici – mladi poduzetnici će kroz radionice sami osmisliti prostor u kojemu će ubuduće raditi.
 

 

Kristina Ikić Baniček prva građanima omogućila izravno sudjelovanje u kreiranju proračuna

Iako gotovo svi gradovi krajem godine na različite načine pozivaju građane da se uključe u kreiranje proračuna za iduću godinu te da daju svoje prijedloge i komentare, tek nekoliko njih su službeno prepoznati kao gradovi u kojima participativno budžetiranje doista funkcionira, a građani imaju priliku utjecati na kreiranje gradskih financija. No, Sisak je prvi i za sad jedini grad u Hrvatskoj koji je izradio posebnu aplikaciju pomoću koje građani doslovno s nekoliko klikova mišem mogu dati svoj prijedlog proračuna, što su građani itekako prepoznali. S aplikacijom je upoznato više od 10 tisuća građana (ovo je podatak samo za Facebook), njih više od 3 tisuće su pregledali i proučili prijedlog proračuna, a 346 građana je poslalo svoje amandmane, odnosno prijedloge na proračun temeljem kojih je gradonačelnica Kristina Ikić Baniček na kraju izašla s devet dodatnih amandmana koji su ugrađeni u konačni proračun izglasan na Gradskom vijeću.
Ono što je posebno u ovoj aplikaciji u odnosu na rješenja koja za sada imaju drugi gradovi u kojima funkcionira participativno budžetiranje je preglednost proračunskih stavki i interaktivnost s građanima. Naime, umjesto da su objavili proračun u integralnom obliku, kakav se usvaja na Gradskom vijeću, on je pojednostavljen i prezentiran kroz projekte koji se planiraju financirati sljedeće godine. Druga posebnost je što korisnike aplikacije navikava na odgovorno planiranje. Dakle, umjesto da kažu što bi povećali ili smanjili oni su, da bi njihov prijedlog mogao biti poslan, morali za točan iznos za koji stavke povećavaju neke druge stavke smanjiti.
Kada je riječ o aplikacijama, Grad Sisak ove je godine uveo i aplikaciju e-gradska uprava preko koje građani mogu pratiti sve svoje predmete i poslove s gradskom upravom.
Kristina Ikić Baniček već se etablirala i kao najštedljivija gradonačelnica kada su u pitanju troškovi reprezentacije, a uštedama na postupcima javne nabave u proračunu su osigurana sredstva za povećanje naknada za bebe i sufinanciranje školskih udžbenika i pribora. Suficit u proračunu kojeg imaju zahvaljujući racionalnom i dobrom poslovanju, Grad Sisak koristi za nove projekte ali i povećanje davanja samim građanima. Tako su ove godine Uskrsnice, uz umirovljenike, dobili i nezaposleni građani Siska, a svi oni pogođeni poplavama dobili su od Grada po 500 kuna odštete za potrošenu električnu energiju za ispumpavanje vode.
Svojim poduzetnicima Grad Sisak, pak, već treću godinu za redom subvencionira kamate na kredite a od ove godine su uveli i posebnu liniju za žene poduzetnice, te za start-upove u koje će Grad Sisak uložiti do 25 tisuća kuna.
Grad Sisak građanima je život pojednostavnio sustavom e-građani, preko kojega mogu pratiti sve svoje predmete i poslove s gradskom upravom, a bolju naplatu gradskih računa i uštede u kućnim budžetima postignute su otvaranjem gradskih blagajni na kojima građani bez naknade mogu plaćati sve gradske račune, kao i sve druge s bar kodom.
 

 

Ivana Marković: Financijski preporod grada i jedan od najboljih pronatalitetnih programa u zemlji

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković još se u prošlom mandatu lokalnih vlasti, svom prvom na čelu Supetra, istaknula svojim rezultatima – Grad je izvukla iz ogromnih dubioza i problema (minus od 25 milijuna kuna, blokade računa, sudski sporovi...), te ga dovela u plus, te pokrenula brojne milijunske projekte koji Gradu Supetru donose nove prihode, zadobila povjerenje građana pa je na prošlim lokalnim izborima svoj drugi mandat osvojila već u prvom krugu sa čak 62% podrške građana. Od tada, pozitivni trendovi i dalje samo rastu, pa je tako Grad Supetar 2017. godinu završio sa rekordnim ostvarenjem proračuna o svojoj povijesti – prihodi su za 75 posto veći nego kad je, 2013. godine, gradonačelnica preuzela upravljanje gradom. Prihodi, dakle, iz godine u godinu rastu, a rashodi se smanuju još više, pa je Grad u stabilnom plusu od 2,12 milijuna kuna.
U zemlji koja je sad već gotovo devestirana 'demografskom kugom', gradonačelnica i njezin tim, zahvaljujući stabilnoj financijskoj situaciji koju su stvorili, lansirali su, nakon toga, i jedan od najboljih i najcjelovitijih pronatalitetnih programa u zemlji.
Programom 'Sritno dite-sritan grad' Grad Supetar će, tako, pratiti djecu od rođenja pa do fakulteta, odnosno prvog zaposlenja. U nizu mjera najatraktivnija je, naravno, ona o povećanju naknada za bebe pa je Grad Supetar, iako je i do sada bio u samom hrvatskom vrhu po iznosu naknada (4.000 za prvo, 6.000 za drugo i 8.000 za treće i svako iduće dijete), podigao naknade na 5.000 kuna za prvo dijete, 7.000 za drugo, 9.000 za treće i čak 15.000 za četvrto dijete u obitelji, čime su se ponovo etablirali u sam vrh po izdvajanju za bebe.
Tu je još čitav niz mjera, među kojima i financijska pomoć za obitelji s četvero i više djece koja nemaju riješeno stambeno pitanje.
Snižene su cijene vrtića, osnovnoškolcima su, u suradnji sa županijom, osigurani besplatni udžbenici i bilježnice, a one koji s odličnim završe svih 8 razreda Grad će nagraditi će sa po 1.000 kuna.
Od mjera koje su još u planu, tu je i stipendiranje najboljih srednjoškolaca, te povećanje broja stipendija za najbolje studente.
Kad govorimo o Supetru, svakako je zanimljiv podatak da je to jedini hrvatski grad kojim doslovno, a očigledno i izuzetno efikasno i uspješno, upravljaju samo žene. Žene su, naime, na čelu svih važnih institucija u ovom gradu – policije, vrtića, Općinskog suda (na kojem sude samo sutkinje), Zemljišnika, Katastra, Poljprivredne zadruge, Obrtničke udruge, Knjižnice, Centra za kulturu, a žene su na čelu i poslovnica Zagrebačke i Splitske banke u Supetru.
 

 

Željko Burić: Riješio problem TEF-a, pokrenuo projekt POS-a

Željko Burić prvi je gradonačelnik u povijesti Šibenika koji je uspio osvojiti drugi mandat za redom, a rezultati prve godine ovoga mandata pokazuju da mu je izuzetno bitno opravdati to povjerenje i rezultat. Nakon 20 godina, Burić je, tako, konačno počeo rješavati problem TEF-a, čijih bi se 28 hektara zemljišta u samom centru grada, vrijednih 350 milijuna kuna uskoro trebalo moći prodati investitorima a sam TEF ponovo bi tako trebao postati nositelj poduzetničkog i turističkog potencijala Grada Šibenika. Prema GUP-u Grada Šibenika, naime, na prostoru bivše tvornice predviđena je prenamjena u mješovitu namjenu gdje bi investitori izgradili novo naselje, stambeno-poslovni, smještajni, kulturni i obrazovni kapacitet, a predviđeni su i novi ugostiteljsko-turistički kapaciteti s dvije tisuće kreveta.
U suradnji s Vladom, odnosno Ministarstvo državne imovine, gradonačelnik Burić uspio je dogovoriti da se oko 150 milijuna kuna duga TEF-a prema državi pretvori u vlasničke udjele te će se deblokirati račun TEF-a, što je ključni preduvjet za daljnje raspetljavanje situacije i aktiviranje ove vrijedne imovine.
'TEF je sjajna lokacija, jedinstvena na čitavom Sredozemlju, za koju želimo da postane novi motor u razvoju grada Šibenika, a neminovno je da će se pozitivno odraziti i na okolne krajeve. Rješavanje financijsko-imovinskih problema je pri samom kraju i slijedi nam dovođenja investitora što jedva čekamo', ističe gradonačelnik Burić.
Jedan od važnih projekata za Grad Šibenik realiziran u ovoj godini definitivno je i projekt POS stanova pa su u lipnju podijeljeni ključevi 148 stanova u dvije zgrade koje su se počele graditi u travnju. S obzirom na veliki interes mladih obitelji iz Šibenika za ovakav oblik rješavanja stambenog pitanja – na poziv je pristiglo preko 500 prijava, Burić već najavljuje nastavak projekta pa će se uskoro definirati nova lokacija i pokrenuti izgradnja novih zgrada.
Otkako mu je na čelu Burić, Grad Šibenik etablirao se kao jedan od lidera u korištenju EU fondova – u pet godina kroz različite su projekte uspješno povukli preko 200 milijuna kuna, a među najuspješnijim gradovima po povlačenju EU sredstava su, pokazuje naša najnovija analiza, i u 2017. godini. Najimpresivniji su definitivno projekti obnove tvrđava sv. Mihovila i Barone, na redu je tvrđava sv. Ivana, a tvrđava sv. Nikole uvrštena je na popis UNESCO-ve kulturne baštine, koje su postale jedan od jačih turističkih aduta Šibenika.
 

Iz kategorije: Vijesti