Sidebar Menu

Datum objave: 29. Svi 2018

Šibensko - kninska županija ima najmanje superodlikaša u Hrvatskoj - 2,25 posto!

Diana Ferić
Diana Ferić

Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja pozabavili su se fenomenom superodlikaša u hrvatskim osnovnim školama. Riječ je o učenicima čiji je opći uspjeh u svim višim razredima osnovne škole 5,0. U prosjeku je u svakoj generaciji 4,9 posto takvih učenika, s time da je gotovo dvostruko više djevojčica nego dječaka.

 

Najveći postotak superodlikaša je u Zagrebu, u kojem 7,72 posto učenika spada u ovu skupinu te u Međimurskoj županiji s 6,36 posto učenika koji imaju apsolutni opći uspjeh od petog do osmog razreda.
Najmanji je udio ovih učenika u Brodsko-posavskoj (2,77 posto) i Šibensko-kninskoj županiji (2,25 posto), prenosimo s tportala.

 

Među većim gradovima u Hrvatskoj superodlikaši su najzastupljeniji u Varaždinu, nakon kojeg slijede Zagreb i Velika Gorica. Znatno je niža zastupljenost u Puli (4,15 posto) i Slavonskom Brodu (3,17 posto).
Izvješće je bazirano na podacima o 46.050 redovnih učenika koji su u školskoj godini 2012./13. završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje.

 

 

U Republici Hrvatskoj 4,9 posto generacije ima zaključnu ocjenu odličan iz svih predmeta od petog do osmog razreda. Među superodlikašima znatno je veći broj djevojaka (68,4 posto) od mladića (31,6 posto) te je svaka 14. djevojka superodlikašica, a svaki 32. mladić superodlikaš.
Iz ove skupine njih 94,1 posto upisuje gimnazijske programe. Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije, nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija. U odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama.

 

Autori su na temelju izvješća izdali i preporuke. Smatraju kako treba ukinuti iskazivanje općeg uspjeha jer opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što jest pojedini učenik. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje.

 

Dalje treba razvijati postojeći model upisa u srednjoškolsko obrazovanje, čije su pozitivne strane pridavanje veće vrijednosti zaključnim ocjenama u onim predmetima koji su važni za nastavak srednjoškolskog obrazovanja u određenom sektoru i programu te mogućnost organiziranja dodatnih klasifikacijskih postupaka ('prijemni ispiti') koji u određenoj mjeri utječu na poredak kandidata', smatraju.

 

Ističu kako treba izbjegavati vanjske ispite na kraju osnovnoškolskog obrazovanja (mala matura) te usvojiti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam